Dolaskom Božića svaki dom ispunjen je iščekivanjem i trudom kako bi sam praznik bio topliji i svečaniji. Iako priroda trenutno miruje, ipak je pripremila nekoliko biljnih vrsta koje će uljepšati prostorije za boravak. Uz malo brige oko idealne temperature i vlage vazduha, svaka biljka će impresionirati prisutne.

Pri odabiru biljaka potrebno je razmisliti mogu li se zadovoljiti uslovi biljke. Ako je moguće, trebalo bi u potpunosti spriječiti preseljenje biljaka. One nikako ne bi trebale biti na mjestu gdje je veliko strujanje vazduha, kao niti blizu izvora toplote (radijator). Biljke se mogu snabdijevati vodom tako što se izvade iz ukrasne posude i urone u posudu s par centimetara vode na 5 minuta. Prije ponovnog vraćanja u posudu, voda se mora malo iscijediti iz posude s biljkom. Kako bi povećali nivo vlage vazduha, može se postaviti nekoliko sobnih biljaka zajedno.

Božikovina (Ilex aquifolium)

Karakterišu je tamnozelene grane i listovi bodljikavog ruba s crvenim bobicama. Ubrane grane imaju dugu postojanost u vazi. Premda je popularnija kao dekorativni grm, božikovina ima i ljekovita svojstva. Listovi se koriste za iskašljavanje, kod liječenja reume i upale sluzokože. Plodovi su opasni za djecu. Božikovine se nikako ne bi trebalo brati u prirodi jer je u nekim zemljama strogo zaštićena vrsta.

Bršljan (Hedera helix)

Autohtona evropska i azijska biljka široko je rasprostranjena u prirodi i jednostavno se uzgaja za dekorativne svrhe. Često se koristi u božićnim dekoracijama. Pri rukovanju s bršljanom treba biti oprezan jer može uzrokovati dermatitis.

Imela (Viscum album)

Poluparazitska vrsta listopadnog i zimzelenog drveća, u božićno vrijeme je čest ukras. Imela je zimzelena biljka malih i žutih cvjetova iz kojih se razvijaju bijele ljepljive bobice koje imaju brojna ljekovita svojstva. Može se koristiti kao antiseptik, adstringens, digestiv, kao i kod liječenja epilepsije, čireva i visokog krvnog pritiska.

Božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima)

Porijeklom iz Brazila gdje raste kao grm ili manje drvo. “Latice” su zapravo brakteje (pricvjetni obojeni listovi) koje mogu biti različitih boja. Najpoznatije su crvene boje, ali mogu biti i ružičaste, krem, narandžaste i bijele. Ne odgovara joj centralno grijanje i promaja. Preporučuje se da se postavi na prozorsku dasku uz dosta svjetlosti. Optimalna temperatura za rast je 20°C. Supstrat mora biti vlažan, ali ne smije doći do zadržavanja vode oko korijena. Pri kupovini božićne zvijezde potrebno je dobro obmotati jer je vrlo osjetljiva na hladnoću.

Božićni kaktus (Epiphyllum truncatum)

Ime je dobio upravo zbog toga što cvjeta u božićno vrijeme. Cvjetovi mogu biti različitih boja: crveni, narandžasti, ružičasti ili žuti. Ova tropska biljka krasi mnoge kuće zimi, a ljeti na otvorenom. Jednostavno se razmnožava i jedan je od najljepših kaktusa. Kaktus se u vrijeme mirovanja treba zalivati vrlo malo, kako se supstrat ne bi potpuno osušio. Za vrijeme rasta biljku treba redovno zalivati i prihranjivati. U ovom dijelu godine preferira osunčano mjesto uz temperaturu od 15°C bez direktnog izvora toplote. Ne pogoduje mu često mijenjanje mjesta. U februaru završava cvjetanje, pa je tad potrebno smanjiti zalivanje jer tad biljka prelazi u stadijum mirovanja.

Božićna jelka

Neizostavna biljna vrsta koja čini glavnu okosnicu Božića. Posebna vrsta je plemenita jela (Abies procera) koju odlikuju plavozelene iglice tupih vrhova koje dugo ostaju na granama. Izdržive iglice ima i kavkaska jela (Abies normandiana) i plava smreka (Picea pungens) koja se ističe oštrim plavozelenim iglicama. Najraširenija je kupovina obične smreke (Picea abies) kojoj je najveća prednost niska cijena. Iglice su tamnozelene i oštre, ali i relativno brzo otpadaju s grana.

Ciklame (Cyclamen persicum)

Idealne su za prostorije u kojima je niža temperatura te za unošenje boje na prozore. Cvjetovi su crveni, ružičasti i svjetloljubičasti, različitih rubova i mirisa. Sve vrste ciklama imaju interesantne listove u obliku srca. Najbolje uspijevaju na osvjetljenim istočnim ili zapadnim prozorima uz dnevnu temperaturu od 18°C i noćnu najnižu od 5 do 10°C. Zalivanje bi trebalo izvesti tako da se biljka uroni u posudu s vodom i ostavi stajati pola sata.

Božićni kukurijek, božićnjak, snježnica (Helleborus niger L. ssp. macranthus)

Prekrasnih bijelih cvijetova koji podsjećaju na oblik cvijeta divlje ruže. Cvjeta u samoj polovini zime, upravo za Božić. Listovi ocvijeća su jajoliki, te bijele ili svijetlo ružičaste boje, a nakon cvjetanja postaju crvenkasti ili ljubičasti. Cvijetovi su vrlo cijenjeni u hortikulturi. Kukurijek je otrovna i ljekovita biljka, koja se koristila u tradicionalnoj medicini kao analgetik, za iskašljavanje i izazivanje povraćanja. U nekim zemljama je strogo zaštićena.

Foto: pexels.com

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 2)

Od klijanja do fiziološkog zrijevanja kukuruza, proizvodnja kukuruza je složen proces, a brzina i trajanje svake faze zavise od karakteristika hibrida i dužini vegetacije pojedinih hibrida kukuruza. Štaviše, uzgojna okolina je vrlo važan činilac, i iako može biti stimulativna, ona se najčešće spominje kao vrlo nepovoljna.

Problem? Neke faze razvoja kukuruza odvijaju se u vrijeme visokih temperatura i suše što rezultira nedovoljnim količinama raspoložive vode u zemljištu za biljke.

KWS radi na rješenju problema

I koje je rješenje? Kompanija KWS neprestano radi na poboljšanju kvaliteta svoga genetskog materijala. U okviru inbred linija identifikuju gene koji doprinose povećanju tolerantnosti na stres uz klasični pristup križanja koje je okarakterisano linijama koje su vrlo različite, kao i ispitivanje njihovih odvojenih potomaka. Ovaj pristup prate savremene metode inženjeringa i posmatranje procesa selekcije u okviru mreže KWS eksperimentalnih polja. Kako bi donijeli najbolja rješenja, postavljene su četiri platforme za ispitivanje uticaja suše kao i 100-tinjak lokacija sa eksperimentalnim parcelama širom Europe. Konačno, veliki broj eksperimenata daje podatke o ponašanju hibrida na većim površinama.

Sva ova istraživanja rezultirala su stvaranjem Clima Control³ grupe KWS hibrida koji imaju izraženu tolerantnost na sušu.

Kroz tri specifične faze razvoja – prije cvjetanja, u fazi cvjetanja i nakon nje, ovi hibridi minimaliziraju probleme koji se pojavljuju dolaskom sušnih perioda zahvaljujući dobro razvijenom korijenovom sistemu, efikasnijem korišćenju vode i hranjivih stvari iz tla, sinhronizovanom metličanju i svilanju i boljoj kontroli transpiracijskih gubitaka tokom asimilacije. Zbog toga, ovi hibridi su u stanju efikasno ostvariti svoj potencijal i optimizovati dobit.

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 2)

Vlasnici plovila bi u budućnosti mogli imati potpuno ekološku boju uz pomoć biomimikrije. Kvalitetno održavanje ima veliki uticaj na dugovječnost plovila, ali isto tako ono što koristite tokom održavanja ima uticaj na morski ekosistem. Troši se mnogo novca na boje, ali te boje sadrže teške metale koji putem lanca ishrane mogu završiti i na našem stolu.

Nažalost agencije za zaštitu okoline ne vode mnogo računa o ovom problemu. Imajući u vidu koliko je razvijen morski turizam, koliko se često krstari po Mediteranu uticaj i nije zanemarljiv. Većina tih boja sadrži bakar i biocide, međutim bakar se taloži u sedimentu i nema mnogo studija o uticaju koje veće akumulacije bakra imaju na morski ekosistem.

Ključ je u algama

Prema nekim starijim izvještajima, ono što zapravo povećava antivegetativno djelovanje smanjuje fotosinezu u morskom ekosistemu i na taj način ima negativan uticaj. Proizvodnja u potpunosti ekoloških boja je skupa i dugotrajna, ali na Okeanografskom Institutu Paul Ricard su došli do saznanja da je ključ u algama koje na potpuno prirodan način mogu spriječiti vezivanje mikroorganizama.

U razgovoru sa molekularnim biologom Robertom Bunetom koji aktivno radi na ovom problemu saznali smo da nema studija o uticaju antivegetativnih boja na Mediteran te da se samim tim i ne zna kolika je šteta od ovih premaza načinjena, ali da su studije širom svijeta pokazale da postoji negativan uticaj ovih boja.

Oni su za ovo istraživanje odabrali smeđu algu Taonia atomaria, jer njeni molekuli koje su izolovali uz pomoć biotehnologije pokazuju antivegetativno djelovanje.

Boja koja oponaša prirodu

Mnogi na pomisao o kombinaciji biotehnologije i ekosistema imaju dozu skepticizma, ali u slučaju realne primjene ovih boja ne bi bilo opasnosti po morski ekosistem, jer bi boja bila zasnovana na biomimikriji, odnosno na oponašanju prirode. Cilj je pronaći rješenje u prirodi i samim tim smanjiti negativna djelovanja biocida.

Molekuli ove alge ne ubijaju morske organizme za razliku od drugih boja, nego ih odbijaju i na taj način sprečavaju njihovo vezivanje za trup broda. Međutim, kako nam ovaj molekularni biolog kaže, primjena u realnom životu još uvijek nije moguća, jer je cijeli proces od izolacije do testiranja vrlo težak i skup posao.

Procjenjuje se da će globalno tržište antivegetativnih premaza do 2021. dosegnuti čak 9.2 milijardi dolara. Glavno pitanje je koliko će to doprinijeti ugroženosti morskog ekosistema i čemu se ribari mogu nadati u budućnosti?

Foto: Facebook/Institut océanographique Paul Ricard

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 3)

Savez pčelarskih organizacija kroz IPA EU projekat realizuje projekat “Pčelarstvo bez granica”

Savez pčelarskih organizacija Crne Gore realizovaće projekat „Pčelarstvo bez granica“, koji je naša organizacija pčelara dobila kroz IPA EU program prekogranične saradnje između Crne Gore i Srbije. Savez je već objavio dva javna poziva za crnogorske pčelare koji će se realizovati kroz ovaj projekat.

Generalno, cilj ovog prekograničnog projekta je stvaranje uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća u oblasti pčelarstva, smanjenje nezaposlenosti, unapređenje znanja, proizvodnju zdravstveno bezbijedne hrane i povećanje konkurentnosti. Realizacijom projekta očekuju se i efekti na povećanje produktivnosti proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kao i povezivanje stanovništva u prekograničnom području Srbije i Crne Gore.

Partneri na projektu su Savez, zajedno sa udruženjima pčelara iz Berana, Pljevalja i Bijelog Polja, a sa srbijanske strane Opština Arilje.

Javne pozive zainteresovani mogu preuzeti i sa sajta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

http://www.pcelarstvo.me/index.php/aktuelnosti/101-javni-konkurs-zapocinjanje-bavljenja-pcelarstvom

http://www.pcelarstvo.me/index.php/aktuelnosti/100-javni-konkurs-povecanje-produktivnosti-i-konkurentnosti

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

(broj pregleda: 6)

Potrošači u Francuskoj od 1. januara će biti informisani o tome odakle su namirnice iz jela koje kupuju. To se u EU u cjelini ne primjenjuje, a Francuska je dobila zeleno svijetlo Brisela da isproba ovaj sistem na dvije godine. Francuski poljoprivrednici smatraju da će im ova mjera koristiti.

Koje je porijeklo mesa u mojim lazanjama, ili mlijeko od kojeg je napravljen sir koji jedem? Na ova pitanja francuski potrošači će zahvaljujući inicijativi svoje zemlje uskoro dobijati odgovor.

U Evropi je trenutno dozvoljeno samo označavanje porijekla sirovih proizvoda, poput mlijeka, vina i ulja. Udruženja potrošača već odavno traže da se ovo promijeni, posebno nakon skandala 2013. godine kada su u lazanjama umjesto deklarisanog goveđeg mesa dobijali konjsko.

Francuski poljoprivrednici koji prolaze kroz krizu najavljenu mjeru vide kao podršku svojoj proizvodnji i podsticaj promociji kupovine proizvoda koji su u potpunosti napravljeni u Francuskoj.

Ministar poljoprivrede Francuske Stephane Le Foll u martu je od Evropske komisije dobio “zeleno svijetlo” za eksperimentalno isprobavanje ovakvog obilježavanja hrane u svojoj zemlji, zaključno sa 31. decembrom 2018.

Vladinim dekretom iz avgusta ove godine uvodi se obaveza isticanja oznake porijekla mlijeka i mesa koji se koriste kao sastojci u industrijski pakovanoj hrani.

Samo proizvodi u kojima je isključivo francusko meso ili mlijeko moći će da nose onaku “proizvod francuskog porijekla”, objasnili su iz ministarstva.

Označavanje je propisano u slučajevima kada meso u sastavu proizvoda učestvuje sa najmanje 8%, a za mlijeko je prag 50%. Iznad tog praga, pripremljena jela će morati da nose oznaku za mlijeko i meso proizvedeno u inostranstvu. Za meso obavezni podaci su zemlja porijekla, uzgoja i klanja životinje. Za mlijeko se traže podaci o zemlji prikupljanja, čuvanja i prerade.

“Poljoprivredno-prehrambena industrija moraće da se navikne na zamisao da potrošači žele transparentnost”, izjavio je za AFP predsjednik udruženja za zaštitu prava potrošača UFC-Šta izabrati (Que Choisir) Alain Bazot.

Izvor: Euroactiv

(broj pregleda: 2)

Zalihe jabuka u Evropskoj uniji u novembru iznosile su 5.507 miliona tona. U istom razdoblju prošle godine iznosile su 4.005 miliona tona, izvijestila je FAMMU/FAPA na osnovu podataka WAPA.

Najviše jabuke u Poljskoj

Oko 80% uskladištene jabuke je u tri države EU. U Poljskoj sa 1.695 miliona tona, Italiji 1.646 miliona tona i u Francuskoj 747.000 tona. Od svih sorti u EU, najviše je Zlatnog delišesa s 1,454 miliona tona i jabuka sorte Gala s 597.000 tona. Takođe ima i više od 381.000 tona Idareda.

Najviše kruške sorte Konferencija

Što se tiče kruške, u državama Europske unije uskladišteno je 716.000 tona, u poređenju sa 1.339 miliona tona koje su bile na zalihama prije godinu dana. Uskladištena kruška je najvećim dijelom u Belgiji i Holandiji, to jest oko 270.000 tona, odnosno 261.800 tona. Najzastupljenija sorta je Konferencija u količini 590.000 tona, prenijela je freshplaza.

Foto: bigstockphoto.com/takoburito

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 2)

Najveća prijetnja zdravlju ljudi tokom narednih 20 godina mogla bi da bude loša ishrana, koja za stanovništvo planete predstavlja veću opasnost od alkohola, droge i cigareta zajedno. To je zaključak grupe stručnjaka Globalnog panela za poljoprivredu i ishranu.

Ovi istraživači smatraju da je nekvalitetna ishrana najveći krivac za nastanak bolesti širom svijeta. Zbog toga će zemlje u razvoju biti pogođene posljedicama kao što su: povećanje broja oboljelih od srčanih bolesti, kancera, infarkta i dijabetesa. Te države imaju najbrže rastuću prodaju prerađene hrane koja sadrži veliki broj kalorija, mnogo šećera, soli i masnoće.

Glavna prepreka kvalitetnijoj ishrani, bogatoj svježim voćem i povrćem, žitaricama i proteinima u ovim zemljama, ali i u ostatku svijeta, jeste siromaštvo, konstatovano je u izvještaju. Posebno je zabrinjavajuće, prema mišljenju naučnika, što čak i oni koji imaju mogućnosti da se zdravije hrane, biraju namirnice štetne po zdravlje.

„Siromašniji ljudi ne jedu dovoljno kvalitetnu hranu i to ne samo zbog nedostatka novca, već i zbog toga što žive u krajevima u kojima su takve namirnice teško dostupne. S druge strane, kako su se primanja na globalnom nivou uvećala, tako je porasla i potrošnja nezdrave hrane. Dakle, to što neko ima novca da kupi zdravu hranu, ne znači da će to zaista i učiniti“, prenijeli su američki mediji.

Posljedice loše ishrane ne ogledaju se samo u neuhranjenosti, već i u povećanju broja ljudi s viškom kilograma. Ukoliko se nastavi trend rasta stope gojaznih, njihov broj će se sa 1,33 milijarde, koliko je bilo u 2005. godini, povećati na 3,28 milijardi 2030. godine.

Izvor: agromedia.rs

(broj pregleda: 4)

Proizvodnja pšenice u 2016. godini je povećana usled većih prinosa u Ruskoj Federaciji i Ukrajini. Prognoza potrošnje u sezoni 2016/17 pojačana je uglavnom zbog očekivanja velike potrošnje u sektoru stočne hrane i obilnih zaliha pšenice niskog kvaliteta.

Prognoza za trgovinu pšenicom u sezoni 2016/17 pojačana je zbog niskih cijena koje podstiču veći uvoz. Zalihe u sezoni 2016/17 lagano su povećane, trenutno četiri posto više nego na početku sezone.

Najveće povećanje zaliha u odnosu na prethodnu godinu predviđeno je u Kini, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Očekuje se povećanje potrošnje kukuruza

Svjetska proizvodnja kukuruza u 2016. godini pala je nakon smanjenja prinosa u Brazilu, Kini, EU i SAD-u. Procjena potrošnje za sezonu 2016/17 takođe se smanjuje, očekujući pad u potrošnji hrane za životinje. Ipak, očekuje se povećanje ukupne svjetske potrošnje od 2% u odnosu na sezonu 2015/16. Prognoza za trgovinu kukuruzom u sezoni 2016/17 je povećana, podstaknuta većom potražnjom za uvozom u zemlje EU i Vijetnam.

Zalihe u sezoni 2016/17 procijenjene su na niže nivoe, uglavnom zbog smanjene prognoze za Kinu i SAD.

Niži prosječni godišnji rast soje

Prognoza svjetske proizvodnje soje u 2016/17 povećala se zbog procjene većih prinosa u SAD-u i Kanadi i poboljšane prognoze za Brazil i Argentinu. Iako Kina, Brazil i Argentina predvode godišnje povećanje od oko 5%, procjena svjetske potrošnje za sezonu 2016/17 ostala je gotovo nepromijenjena. Prognoza za trgovinu sojom u sezoni 2016/17 blago raste, iako sve još uvijek ukazuje na niži prosječni godišnji rast.

Krajnje zalihe za sezonu 2016/17 revidirane su naviše zbog boljih prognoza za SAD i Brazil, međutim svjetske rezerve će pasti 9% u odnosu na prošlu sezonu, na trogodišnji minimum.

Foto: budabar/bigstockphoto.com

Izvor: agroklub.com

(broj pregleda: 3)

Držaoci da prijave godišnji popis ovaca, koza i svinja na dan 31. decembar

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obavještava sve držaoce ovaca/koza i svinja u Crnoj Gori da do 15. januara prijave godišnji popis ovaca/koza i svinja i ispune svoju obavezu koja je utvrđena Zakonom o identifikaciji i registraciji životinja.

Držalac ovaca i koza dužan je da vrši popis 2 puta godišnje sa stanjem na gazdinstvu na dan 1. marta i 31. decembra tekuće godine i podatke o izvršenom popisu dostavi veterinarskoj ambulanti do 15. aprila tekuće godine, odnosno do 15. januara naredne godine.

Držalac svinja dužan je da vrši popis svinja 2 puta godišnje sa stanjem na gazdinstvu na dan 1. jula i 31. decembra tekuće godine i podatke o izvršenom popisu dostavi veterinarskoj ambulanti do 15. jula tekuće godine, odnosno do 15. januara naredne godine.

Godišnji popis je zakonska obaveza svih držaoca ovaca/koza i svinja, bez obzira na broj životinja na gazdinstvu. To nije nova obaveza već redovan posao kojim treba da se utvrdi tačan broj ovaca/koza i svinja.

Ukoliko držalac ovaca/koza i svinja ne prijavi Godišnji popis ovaca/koza i svinja ne može:

• ostvariti premije u stočarskoj proizvodnji;
• prodati svoje životinje registrovanim objektima za klanje;
• predati mlijeko registrovanim objektima za preradu mlijeka;
• kretati životinje na katune, izložbe, pijace;
• dobiti Uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja;
• ostvariti pravo na naknadu štete u slučaju uginuća ili usmrćivanja životinja usljed pojave naročito opasnih i programom određenih bolesti životinja na njegovom gazdinstvu.

Držaoci ovaca/koza i svinja koji ne izvrše obavezu prijavljivanja Godišnjeg popisa snose troškove sprovođenja mjera po Programu obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja i to:

• Preventivne vakcinacije svinja protiv klasične kuge;
• Preventivne vakcinacije protiv antraksa na područjima koja su proglašena distriktima;
• Dijagnostička ispitivanja ovaca/koza na brucelozu.

Držaoci ovaca/koza i svinja potrebno je da se obrate svojoj veterinarskoj ambulanti kako bi preuzeli obrazac ,,Godišnji popis ovaca/koza,, i ,,Godišnji popis svinja,, i uredno popunjen vrate nadležnoj ambulanti u zakonom predviđenom roku.

Inspekcijski nadzor nad identifikacijom životinja sprovodi veterinarska inspekcija koja, ukoliko utvrdi da držalac životinja ne ispunjava zakonom propisane obaveze – ne dostavi Godišnji popis u propisanim rokovima, preduzima upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 3)

Jedanaesta kampanja oralne vakcinacije lisica i divljih mesojeda protiv bjesnila počela je danas                  izbacivanjem mamaca sa vakcinama iz aviona koji će u narednih pet do sedam dana nadlijetati cijelu teritoriju Crne Gore, izuzimajući vodene i urbane površine.

Мinistаrstvо poljoprivrede i ruralnog razvoja (Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, od 2011. godine sprovodi kampanju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila, sa ciljem zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnila odnosno stvaranja uslova da Crna Gora dobije status države slobodne od ove zarazne bolesti.

Oralna vakcinacija lisica sprovodi se dva puta godišnje, u jesen i na proljeće, vazdušnom distribucijom vakcina-mamaca.

Bačeni mamci sa vakcinama mogu se naći u prirodi, i zato su potrebne određene mjere opreza.

Mjere opreza

• Ne treba dodirivati mamce sa vakcinom, jer su oni namijenjeni lisicama. Posebno važno je to objasniti djeci.
• Ako u svom dvorištu, bašti ili na imanju pronađete mamac vakcine za divlje životinje, stavite rukavice ili plastičnu kesu na ruke i bacite mamac u obližnju šumu.
• U slučaju da ste dodirnuli mamac nezaštićenom rukom, dobro operite ruke deterdžentom i vodom. Takođe, ako ste dodirnuli kapsulu koja se nalazi u unutrašnjosti vakcine-mamca, osim pranja ruku, potrebno je da se obratite ljekaru.
• Dvije nedelje nakon vakcinacije, pse i mačke držite zatvorene i nemojte im dozvoliti, kao ni drugim domaćim životinjama, da budu u zoni vakcinacije.

Bjesnilo je virusno oboljenje centralnog nervnog sistema (mozga i kičmene moždine) životinja i ljudi. Primarno, to je bolest divljih i domaćih životinja koja se na čovjeka prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom (najčešće ujedom).  U svijetu svakog dana od bjesnila umre više od 150 zaraženih ljudi, među kojima je najviše djece. Bjesnilo je uvijek smrtonosno!

Oralnom vakcinacijom divljih životinja protiv bjesnila kao i obaveznom vakcinacijom pasa i mačaka protiv ove bolesti stvara se dovoljno visok nivo zaštite populacije divljih životinja protiv ove bolesti, a posljedično prekida lanac prenošenja virusa sa divljih na domaće životinje i ljude.

Veterinarska služba u saradnji sa lovačkim organizacijama sprovodi monitoring – nadzor i vrši analizu podataka o sprovedenim oralnim vakcinacijama divlјih životinja na osnovu kojih je utvrđena visoka efikasnost vakcinacije na terenu.

Zahvaljujući ovome, od marta 2012. godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnila, ni kod domaćih, ali ni kod divljih životinja.

Pojava lisica u naseljenim mjestima

S obzirom na informacije dobijene od građana o pojavi lisica u blizini naseljenih mjesta, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Lovački savez Crne Gore dogovorili su aktivnosti kako bi ovu pojava pratila i preduzele zakonom propisane aktivnosti.

Takođe, naglašavamo da takve lisice ne predstavljaju nikakvu opasnost po ljude i najšešće se radi o mladim jedinkama ove vrste, koje nemaju pojačan strah i oprez kao starije jedinke, pa se stoga ponekad približavaju naseljima u potrazi za hranom, koju osjeća jako razvijenim čulom mirisa.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove upućuje apel vlasnicima pasa i mačaka, kao i lovcima da, u interesu zaštite zdravlja ljudi i životinja, nastave sa redovnom  vakcinacijom njihovih životinja protiv bjesnila.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 1)

Oko 30 mladih stručnjaka, koji su prethodno obrazovanje stekli na nekom od poljoprivrednih fakulteta, imaće priliku da svoja znanja unaprijede kroz program postdiplomskih studija u Mađarskoj. Stipendije za postdiplomce obezbijeđene su preko programa stipendiranja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u Mađarskoj.

Već desetu godinu zaredom program master studija FAO-Mađarska pruža priliku studentima na postdiplomskim studijama da slušaju predavanja na engleskom jeziku na univerzitetu Sent Ištvan. Mladi stručnjaci će moći da prate predavanja iz oblasti ruralnog razvoja i agrobiznisa, hortikulture i  upravljanja navodnjavanjem u poljoprivredi.

Postdiplomci iz različitih zemalja stekli su pravo da se prijave.

Zemlje iz kojih se studenti još mogu prijaviti su: Avganistan, Albanija, Alžir, Angola, Azerbejdžan, Jermenija, Bjelorusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Burkina Faso, Čad, Egipat, Etiopija, Gambija, Gruzija, Gana, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kosovo, Kirgistan, Laos, Liban, Makedonija, Madagaskar, Mali, Mjanmar, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Namibija, Nigerija, Sjeverna Koreja, Palestina, Filipini, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uganda, Ukrajina, Uzbekistan, Vijetnam i Jemen.

Kandidati koji žele da se prijave moraju da ispune sledeće uslove:

• Moraju biti punopravni državljani neke od navedenih zemalja;
• Da imaju postignut dobar uspjeh na fakultetu;
• Da odlično govore engleski;
• Da su motivisani i žele da napreduju u svojoj struci;
• Da nemaju problema sa zdravljem i
• Poželjno je da imaju ispod 30 godina.

Rok za prijavljivanje je 28. januar 2017. godine. Više informacija o programu stipendiranja možete pronaći na linku: FAO-Hungary scholarship programme.

Izvor: agromedia.rs

(broj pregleda: 3)

Danska je postavila cilj da do 2020. cijelu poljoprivrednu proizvodnju pretvori u 100% organsku i biodinamičku. Država tako daje podsticaje za pretvaranje zemljišta u organsko, a stimuliše se i povećanje potražnje za organskim proizvodima, prenosi časopis LifeGate.

Više od 53 miliona evra uložila je Danska samo u prošloj godini kako bi svoju poljoprivredu preusmjerila sa konvencionalnih na organske metode i tako postala prva država u svijetu koja proizvodi 100% organsku hranu.

Izvoz danskih organskih proizvoda napreduje

Danska je već daleko odmakla kada je u pitanju proizvodnja organske hrane. Njihov nacionalni organski brend slavi već četvrt vijeka, 97% građana upoznato je sa njegovim značenjem, a izvoz danskih organskih proizvoda od 2007. godine povećan je za 200%.

Tamošnja vlada donijela je Akcioni organski plan za Dansku i u njemu u 67 tačaka propisala šta im je činiti za ostvarenje cilja da do 2020. godine cijela zemlja proizvodi isključivo organsku hranu.

Daju se podsticaji za pretvaranje tradicionalnog zemljišta u organsko, država podržava i finansira sve one koji rade i ulažu u ovaj sektor, stimuliše se povećanje potražnje za organskim proizvodima, ulaže u razvoj novih ideja i tehnologija koje će pomoći promovisati rast organske proizvodnje.

Institucije preusmjeriti na organsko razmišljanje

Inicijativu predvodi Ministarstvo hrane, pojoprivrede i ribarstva, ali u njoj učestvuju i regije i gradovi i sve državne javne institucije. Jedan od prvih ciljeva je da hrana u javnim ustanovama poput škola i bolnica bude 60% organska, a na organsku ishranu prelazi i danska vojska.

Ministarstvo zaštite životne sredine se zalaže za preusmjeravanje zemljišta u oblasti organskog uzgoja i traže organske proizvođače kojima će iznajmiti zemlju, dok Ministarstvo obrazovanja sprema reformu u okviru koje će se u školama učiti o važnosti ekološke poljoprivrede i nutricionizmu, a biće i praktičnog dijela bavljenja organskim uzgojem.

Foto: monkeybusinessimages/bigstock

Izvor: agroklub.rs

(broj pregleda: 4)

Velika Britanija na referendumu je odlučila da napusti Evropsku uniju, a imigracijska politika biće središnja tema pregovora između Londona i Brisela.

Mnoge industrije u toj zemlji zavise od strane radne snage, od građevinske preko poljoprivrede sve do usluga čišćenja. Među takvim firmama je već zavladala panika, a najglasnije su one koje se bave poljoprivredom, prenosi Faktor.

Nacionalni sindikat farmera (NFU) sproveo je istraživanje među svojim članovima, a 47 posto ih je reklo da im je i sad, dok je Velika Britanija član EU, problem naći dovoljno radnika za sezonu koja traje od juna do septembra.

Britanski sektor hortikulture zavisi od 80.000 “sezonaca”, koliko ih u prosjeku dođe iz Istočne Evrope.

“Svaku našu slavnu jagodu iz Wimbledona ubrao je radnik iz Istočne Evrope. Ukoliko ne želimo da naše jagode propadaju potreban nam je novi vizni sistem”, izjavio je za Herald John Hardman, direktor kompanije HOPs Labour Solutions, jedne od najvećih koja se bavi pronalaskom takve radne snage.

I dok najviše radnika dolazi iz Poljske, Bugarske i Rumunije, farmeri su predložili vladi da “popusti” vizni sistem i za radnike iz zemalja koje nisu članice EU.

“Industrija poziva vladu da uvede privremene radne vize za strane radnike iz zemalja izvan EU, kao što su Ukrajina i Bosna i Hercegovina”, saopštio je Nacionalni sindikat farmera Velike Britanije.

Izvor : www.akta.ba

(broj pregleda: 2)

Banane su najprodavanije voće na planeti. Ali one kakve znamo su pred uništenjem, još jedno je upozorenje. Devedeset devet odsto količine banana koja se konzumira u razvijenim zemljama pripada sorti “kevendiš”, a upravo njoj prijeti uništenje zbog gljivičnog oboljenja TR4.

“Trenutno nemamo efikasan način za borbu protiv bolesti tipa TR4 i jednom kada zaraza obuhvati plantažu, može da opstane na tom tlu i decenijama”, objavio je krajem 2016. godine FAO.

TR4 otkriven je u jugoistočnoj Aziji devedesetih godina i od tada se proširio u Afriku i djelove Bliskog Istoka. Ako bi zahvatio Indiju, najvećeg svjetskog proizvođača banana, ili Ekvador, najvećeg svjetskog izvoznika, posljedice bi mogle biti pogubne.

U svijetu je zabilježeno oko 1. 500 sorti banana. Još nije utvrđeno koja bi mogla da posluži kao zamjena “kevendišu”, ali možda mogu da pomognu u razvijanju sorte koja je otporna na TR4.

“Kevendiš” je postao primarna sorta šezdesetih godina kada je njena prethodna sorta “gros mišel” zbrisana sa lica zemlje sličnim oboljenjem.

Oni koji su probali obje sorte, kažu da je “gros mišel” bio ukusniji.

“Banane kakve znamo mogle bi biti u ozbiljnoj opasnosti, ali ne treba da očajavamo nego da razvijamo nove sorte, otporne na bolesti”, kažu u FAO.

Izvor:b92

(broj pregleda: 3)

Čuvanje povrća preko zime u kućnim uslovima zahtijeva malo truda, ali postoje provjerene metode koje se prenose sa generacije na generaciju.

Korjenasto povrće, kao što je šargarepa, peršun, paškanat, cvekla, dobro je čuvati u pijesku, piljevini ili tresetu jer se na taj način održava potrebna vlažnost kako povrće ne bi uvenulo i smežuralo se. U sanduk treba nasuti pijeska na dno, potom složiti povrće i prekriti ponovo slojem pijeska. Sanduk treba čuvati na hladnom mjestu gdje je temperatura između 0 i 7⁰C.

Šargarepa se može čuvati i u plastičnim vrećama. Probranu, zdravu šargarepu treba složiti u plastičnu vreću na kojoj su izbušene rupe prečnika 5 mm. Rupe je potrebno izbušiti na jednakoj razdaljini od približno 10 cm da bi se obezbijedio protok vazduha i spriječila pojava kondenzacije.

Još jedan praktičan način za čuvanje šargarepe i peršuna je da se šargarepa i korijen peršuna očiste i samelju na mašini za meso ili u nekoj drugoj sjeckalici. Može se dodati i paškanat i peršunov list pa se u većoj posudi promeša sa kuhinjskom soli u razmjeri: na 1 kg soli – 2 kg mljevenog povrća. Tako spremljenu smjesu treba staviti u teglice, zatvoriti poklopcem i koristiti prilikom kuvanja. Nije potrebno dodavati konzervans jer so čuva namirnice od kvarenja.

Krompir je dobro čuvati u rupičastim vrećama ili u sanducima, ali je važno da ne smrzne. Najbolje je da temperatura bude između 5 i 10⁰C, kao i kod skladištenja bundeve.

I bijeli luk je dobro sačuvati od smrzavanja. On se čuva upleten u vijence ili u rupičastim vrećama na mjestima gdje postoji cirkulacija vazduha, odnosno promaja.

Crni luk se isto čuva na promaji u vrećama sa rupama, najbolje na temperaturi između 1 i 2⁰C ali mu smrzavanje ne smeta.

Pasulj je najlakše skladištiti i čuvati preko zime jer je dovoljno da bude smješten na suvom mjestu. Čuva se u jutenim ili platnenim vrećama, a u vreće se stavljaju listovi oraha da se ne bi pojavio žižak. Iz istog razloga pasulj se može na nekoliko dana staviti u zamrzivač.

Mak se čuva u platnenim vrećama i, prije skladištenja na suvo i prozračno mjesto, treba ga držati nekoliko dana u zamrzivaču.

Kupus se za zimu kiseli. Ali u glavicama, u svježem stanju, može se dobro sačuvati tako što se očišćene glavice, svaka zasebno, umotaju u novinski papir i slože u kartonsku kutiju, sa korijenom nadolje.

Za sve vrste povrća je osnovno da se za odlaganje biraju samo zdravi i neoštećeni plodovi, a ako se primijeti pojava truljenja, to povrće treba ukloniti da se ne bi zarazilo i ostalo, zdravo povrće.

Izvor: agromedia.rs

(broj pregleda: 4)

Japan je sada po rangu četvrto važno tržište za izvoz Evropske unije kada je riječ o prehrambenim proizvodima

Mjesečna prosječna vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda Evropske unije u oktobru prošle godine stabilizovala se na visokom nivou – 11,4 milijarde evra, što je približna vrijednost onoj iz oktobra 2015., dok je ipak ona u septembru 2016. ostala kao rekordna.

Kako se navodi u najnovijem izvještaju Evropske komisije o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, do oktobra 2016. najveći porast izvoza zabilježen je na azijskim tržištima – kineskom (+ 78 miliona evra), južnokorejskom (+ 66 miliona evra), vijetnamskom i japanskom (oko + 40 miliona evra), a proizvodi koji su zabilježili porast u izvozu su hrana za novorođenčad (+ 57 miliona evra), maslinovo ulje (+ 49 miliona evra), svinjetina (+ 45 miliona evra) i žive životinje (+ 45 miliona evra).

Zanimljivo je da je porast u izvozu prehrambenih proizvoda od 1,9 odsto u periodu novembar 2015 – oktobar 2016. zabilježen u državama kao što su SAD (+ 8 odsto), Kina (+ 12 odsto), Japan (+ 0,4 milijarde evra) i Vijetnam (+ 330 miliona evra), dok je na primjer izvoz EU u Hong Kong i Rusiju znatno opao. Tako je jedna od bitnih izvoznih destinacija za EU kao što je Rusija sada pala na 5. mjesto, iza SAD, Kine, Švajcarske i Japana.Kada govorimo o proizvodima koje EU izvozi porast je zabilježen u izvozu svinjskog mesa (+ 1,2 milijarde evra), iznutrica i masti (+ 477 miliona evra), svježeg povrća (+ 469 miliona evra) i maslinovog ulja (+ 435 miliona evra).

Prethodnih godina je vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda u Japan bila oko pet milijardi evra godišnje, dok je prethodne dosegla čak 5,3 milijarde, uglavnom se fokusirajući na svinjetinu, vino i vermut, sir i likere, od čega sir, vino i meso spadaju u najvažnije izvozne kategorije.

Izvor: agrosmart.net

(broj pregleda: 3)

Definisani ciljevi dalje međunarodne saradnje u maslinarstvu      

Crna Gora produžila je članstvo u Međunarodnom savjetu za maslinu (International Olive Council), čime je sektoru maslinarstva omogućen dalji razvoj, kroz usaglašavanje sa EU stadardima, razmjenu znanja, iskustva, edukaciju i usavršavanje stručnjaka. Nastavak saradnje sa Međunarodnim savjetom za maslinu ozvaničen je krajem prošle godine u Njujorku, potpisivanjem Sporazuma o maslinovom ulju i stonim maslinama.

Riječ je o novom Sporazumu koji su krajem prošle godine potpisale i ostale zemlje članice IOC, a koji nasljeđuje međunarodni sporazum o maslinovom ulju i stonim maslinama iz 2005. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2017. godine i biće na snazi narednih deset godina.

U Sporazumu o maslinovom ulju i stonim maslinama definisani su ciljevi u oblastima standardizacije i istraživanja, uzgoja maslina, dobijanja maslinovog ulja i tehničke saradnje, kao i na planu promocije proizvoda od maslina i razmjene informacija. Takođe, dokument definiše tehničke detalje vezane za funkcionisanje IOC.

Međunarodni savjet za maslinu, sa sjedištem u Madridu, jedina je organizacija koja se na svjetskom nivou bavi maslinovim uljem i maslinama. Standardi IOC prihvaćeni su od Evropske komisije, i uvršteni u regulative EU, što je bitno za crnogorske proizvođače, koji se na taj način postepeno prilagođavaju standardima. Našoj zemlji, kao članici IOC od 2007. godine, na raspolaganju su sve novine i dostignuća u ovoj oblasti (naučna, zatim ona koja se odnose na proizvodnju maslinovog ulja i njegovo stavljanje na tržište), preko davanja informacija i statističkih podataka, ali i kroz neposredno učešće u kreiranju istih, kroz predstavnike u Vijeću članova i Savjetodavnom odboru. IOC sprovodi kontinuiranu edukaciju kroz obuke i seminare, koji se finansiraju svake godine za kandidate zemalja članica. Crna Gora je koristila i mogućnosti koje pruža Međunarodni savjet za maslinu u dijelu stipendiranja magistarskih i doktorskih studija  u ovoj i srodnim oblastima.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 6)

Otvaranje pregovaračkih poglavlja vezanih za poljoprivredu, ruralni razvoj, bezbjednost hrane i ribarstvo predstavlja veliki uspjeh Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i ulazak u novu fazu razvoja crnogorske poljoprivrede u kojoj će benefiti za proizvođače biti sve vidljiviji, ocijenjeno je danas tokom susreta ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednika Vlade Crne Gore mr Milutina Simovića sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Aivom Oravom.

Sagovornici su razmijenili mišljenja o dosadašnjim ostvarenim rezultatima na polju usklađivanja poljoprivredne politike sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, posebno jer je riječ o oblastima koje su veoma zahtjevne i obimne u smislu propisa koje treba usvojiti. Ambasador je istakao da sada slijedi još zahtjevnija faza primjene tih propisa, te da će Ministarstvo poljoprivrede i dalje imati dosta posla u procesu usklađivanja crnogorske poljoprivrede zahtjevima EU.

Ambasador je ocijenio važnim i napore Ministarstva poljoprivrede na povlačenju sredstava iz EU fondova, kroz realizaciju projekata bespovratne podrške poljoprivrednim proizvođačima(IPARD like 1 i 2, i IPARD), prema jasnim i transparetnim procedurama dodjele.

Ministar Simović je kazao da je značajan dio posla urađen na usaglašavanju poljoprivredne politike sa EU politikom, da će se sa usklađivanjem propisa nastaviti, ali da je sada najveći izazov njihova puna implementacija, kako bi došli u fazu primjene standarda EU i nastavili razvoj zasnovan na kvalitetu proizvoda i većoj konkuretnosti crnogorskih poljoprivrednih proizvođača. Simović je upoznao ambasadora Orava i sa rezultatima na uspostavljanju potrebne institucionalne arhitekture i unapređenju procedura u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i bezbjednosti hrane. Naznačio je i napore koji se ulažu na planu akreditacije Direktorata za IPARD plaćanja, što je od velike važnosti za dalje povlačenje još značajnijih sredstava iz EU fondova.

Ministar Simović je saopštio da je u toku izrada Agrobudžeta za 2017. godinu i da se prilikom koncipiranja mjera podrške poljoprivrednim proizvođačima ide korak naprijed, u smislu daljeg usaglašavanja sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike EU. On je istakao da se mjere podrške iz nacionalnog budžeta sinhronizuju sa mjerama iz pretpristupnih fondova, kako bi se poljoprivredni proizvođači što bolje i prije osposobili za korišćenje punog IPARD programa podrške, čiji je početak realizacije planiran za ovu godinu.

Razgovarajući o sektoru ribarstva istaknuto je da su sa malim administrativnim kapacitetima napravljeni značajni pomaci u dijelu usvajanja zakona i strategije, te da se sada treba fokusirati na primjenu propisa, uz dalje usklađivanje sa ribarskom politikom EU. Ministar Simović je kazao da se moraju uložiti veći napori u tom sektoru i da se već radi na reorganizaciji unutar Ministarstva poljoprivrede, kako bi se ojačali administativni kapaciteti za ribarstvo.

Ministar Simović i ambasador Orav izrazili su zadovoljstvo kvalitetom saradnje Ministarstva poljoprivrede i Delegacije EU u Crnoj Gori, a tokom današnjeg susreta razgovarano je o prioritetima saradnje u aktuelnoj fazi razvoja crnogorske poljoprivrede.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja  

(broj pregleda: 1)

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas novi javni poziv za dodjelu bespovratne podrške kroz projekat IPARD like 2, koji je namijenjen isključivo preradi. Subjekti u poslovanju hranom, odnosno prerađivači, kroz ovaj javni poziv IPARD like 2.2 imaće mogućnost da unaprijede preradu poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno u dijelu usaglašavanja sa standardima bezbjednosti hrane.

Za poziv IPARD like 2.2 koji je objavljen danas na raspolaganju je 2,8 miliona eura grant podrške.

Sredstva za projekat IPARD like 2 obezbijeđena su iz pretpristupnih fondova Evropske unije, kao i nacionalnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta je 6,2 miliona eura, od čega je 4,7 miliona eura grant EU, a 1,6 miliona eura nacionalna kontribucija. Projekat se implementira prema procedurama Svjetske banke. Minimalna vrijednost investicije koja se podržava kroz projekat IPARD like 2.2 iznosi 15.000 eura, dok je maksimalna 250.000 eura. Bespovratna podrška iznosi 50 odsto prihvatljive investicije, za sve oblasti investiranja.

Cilj podrške je jačanje subjekata u poslovanju hranom životinjskog i biljnog porijekla i dostizanje nacionalnih i EU standarda, kroz podizanje nivoa higijenske i zdrastvene ispravnosti hrane. Poziv se oslanja na Zakon o bezbjednosti hrane na osnovu koga je urađena kategorizacija objekata koji posluju sa hranom životinjskog i neživotinjskog porijekla, gdje je kroz standardizovanu proceduru urađena procjena stanja kod svih objekata u Crnoj Gori koji se bave preradom. Tada je definisano njihovo trenutno odstupanje od nacionalnih i EU standarda. Riječ je objektima koji se nalaze u registrima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i Ministarstva zdravlja.

Kroz IPARD like 2.2 daje se mogućnost subjektima u poslovanju hranom, da na osnovu urađene kategorizacije kao i na osnovu zahtjeva za obaveznu registraciju, pripreme planove unapređenja ili tehnološke planove, koji će biti pregledani i odobreni od nadležnih institucija. Na osnovu planova dalje se definišu potrebne investicije koje se mogu podržati, kako bi objekti dostigli odgovarajuću kategoriju. Što više planirana investicija bude u skladu sa rješavanjem neusaglašenosti iz kategorizacije i ispunjavanju stavki iz planova unapređenja, kao i sa odobrenim tehnološkim planom, to će imati veću šansu da dobije našu podršku.

Ističemo da subjektima u poslovanju hranom koji nijesu registrovani u Centralnom registru registrovanih odnosno odobrenih objekata za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane ili hrane za životinje i koji nijesu bili predmet procesa kategorizacije ovim pozivom daje se mogućnost da se registruju u pomenutom registru koji vodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Sektori prerade koji se podržavaju kroz ovaj Javni poziv su:

– Sektor hrane životinjskog porekla (mlijeko, ribarstvo i akvakultura…)

– Sektor hrane biljnog porijekla i gljiva (voće, povrće, ljekovito i aromatično bilje, pečurke, maslinovo ulje i drugi proizvodi od maslina, vino)

– Klanice na poljoprivrednim gazdinstvima i već postojeće klanice koje su odobrene u skladu sa Uredbom o uslovima za odstupanje u pogledu izgradnje, uređenja i opremanja objekata koji imaju mali obim proizvodnje, prerade i obrade hrane

Svi zainteresovani za apliciranje na novi poziv potrebne informacije o uslovima i načinu apliciranja, kao i vrstama prihvatljivih investicija, mogu naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede (http://www.minpolj.gov.me/rubrike/IPARD_like_2.2/). Poziv za apliciranje biće otvoren od 01. februara do 31. marta 2017. godine, a predstavnici Direktorata za IPARD plaćanja već narednih dana započeće info – kampanju po crnogorskim opštinama, kako bi potencijalne aplikante detaljnije upoznali sa uslovima za podršku. Informativna i savjetodavna podrška Ministarstva proizvođačima će biti na raspolaganju i kasnije tokom pripreme aplikacija i investiranja.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 8)

Evropska komisija registrovala Evropsku građansku inicijativu (ECI) koja traži zabranu najpopularnijeg herbicida. Prikuplja se milion potpisa

Evropska komisija odlučila je prije par dana da registruje Evropsku građansku inicijativu (ECI), koja poziva Komisiju “da predloži državama članicama zabranu preparata “glifosat”, reformiše proceduru  odobrenja pesticida i postavi širom EU obavezu smanjenja njihove upotrebe”.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, ova inicijativa će biti zvanično registrovana 25. januara, a počeće prikupljanjem potpisa podrške inicijativi ECI, što će trajati godinu dana.

Podsjetimo, prošle godine u junu Evropska komisija je donijela odluku o privremenom tehničkom produženju korišćenja “glifosata” od 18 mjeseci na području Evropske unije. Čeka se da Evropska agencija za hemijske proizvode (ECHA) donese mišljenje o upotrebi spornog herbicida, a rok za to joj je kraj 2017. godine.

Evropska građanska inicijativa trebalo bi da za godinu dana prikupi million potpisa podrške građana u najmanje sedam država članica. U tom slučaju, Evropska komisija morala bi da reaguje u roku od tri mjeseca, odnosno da donese odluku o tome da li prihvata ili ne prihvata predlog ECI i na kraju da predloži članicama EU zabranu “glifosata”, koja bi bila obavezujuća za cijelu EU. U slučaju da ne prihvati inicijativu, ali i da joj da zeleno svijetlo, Komisija bi morala da objasni svoju odluku.

“Glifosat” je najbolje prodavan pesticid na svijetu. Sudeći prema podacima dostupnim javnosti, svega 15 do 20 odsto konvencionalnih poljoprivrednika ga ne upotrebljava, a razlog za njegovu široku upotrebu je to što veoma efikasno uništava korov. S druge strane, kada bi “glifosat” bio zabranjen, farmeri bi opet morali da uklanjaju korov mehanički – kao što se to radilo prije nekoliko decenija.

Stručnjaci kažu da bi zabrana ovog preparata imala ekonomske posljedice po poljoprivredu jer bi poskupila proizvodnju, dok bi s druge strane ekološke posljedice bile pozitivne.

Izvor: agrosmart.net

(broj pregleda: 2)