Quantcast
Channel: Vijesti – RURAL PORTAL
Viewing all 199 articles
Browse latest View live

Barski maslinari na “Noćnjak-u” u Hrvatskoj

$
0
0
Sa rezidbe masline u Trogiru

Sa rezidbe masline u Trogiru

CRNA GORA – EU/HRVATSKA: -Na poziv Zadružnog saveza Dalmacije, članovi Društva maslinara Bar su i ove godine u periodu od 26. do 29. marta 2015. godine učestvovali na prestižnoj regionalnoj manifestaciji maslinara i uljara „Noćnjak 2015“ koja je održana u hrvatskom gradu Trogiru.

Četrdeset pet maslinara je zajedno sa savjetnicom za maslinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja gosp. Dubravkom Radulović i sekretarkom Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Bar gosp. Slađanom Živanović, na Noćnjak otputovalo autobusum koji je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Opština Bar je prepoznala značaj učešća barskih maslinara na ovoj Mnaifestaciji i putovanje u Trogir finansijski pomogla u iznosu od 500 eura. Sa maslinarima je putovao i predstavnik Srednje poljoprivredne škole iz Bara gosp. Neđeljko Knežević.

Posjeta ovom  prestižnom, i među maslinarima omiljenom skupu je veoma značajna i korisna u smislu usvajanja novih znanja iz primjene svaremenog maslinarstva, razmjene iskustava među proizvođačima ali i promocije crnogorskog maslinarstva te maslinovog ulja proizvedenog od naše autohtone sorte Žutica. Manifestaciju je otvorio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Hrvatske gospodin Tihomir Jakovina. Ministar Jakovina je održao predavanje na temu fondova Evropske Unije koji se nude maslinarima u Hrvatskoj. Iako je maslinarska sezona i u Hrvatskoj bila veoma loša, posjetioci Manifestacije su imali priliku da degustiraju odlična ekstra djevičanska maslinova ulja. Za prisustvo događaju „Olio gastro show“ se tražilo mjesto više i samo ograničen broj posjetioca je imao sreću da uz stručni nadzor  moderatora isproba razne kombinacije karakterističnih maslinovih ulja, vina i hrane. „Mala škola degustacije djevičanskih maslinovih ulja“ je bila odlična prilika da barski maslinari nauče osnove degustacije prepoznavanja kvaliteta djivičanskih ulja. Na sajmu opreme, alata i sredstava za zaštitu koji je dio Manifestacije, svi zainteresovani su mogli dobiti praktične savjete i sa prezentatorima razmjeniti znanja i iskustva. Tokom cjelodnovnog izleta, domaćin je prisutne upoznao tradicijom i kulturom Dalmacije a u maslinjaku je bila organizovana škola rezedbe maslina. Barani su pažljivo pratili veoma korisna predavanja eminentnih stručnjka među kojima je bio i izvršni direktor Međunarodnog savjeta za maslinu gospodin Juan Louis Barjol.

Grupna fotografijaStečena znanja, uspostavljena nova prijateljstva maslinara, te učvršćena stara  koja su sklapana tradicionalnim učešćem na Noćnjaku su najbolja potvrda da su sredstva kojma su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Opština Bar podržali učešće maslinara na Noćnjak potpuno opravdana i na najbolji način iskorišćena.

DSCF3422 malaPodršku koju je pružilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Opština Bar pored finasijske pomoći maslinarima daje i moralnu podršku i ohrabruje ih u uvjerenji da instutcije države Crne Gore vode računa o maslinarstvu i rade na njegovom unaprijeđenju.

BarjolNa rastanku, ljubazni i gostoprimivi domaćini su Barane pozvali da i naredne godine dođu na Naćnjak a barski maslinari su uzvratili pozivom na crnogorsku regionanu manifestaciju „Maslinijada Stari Bar“ što su oni sa zadovoljstvom prihvatili.

Izvor: Društvo maslinara Bar

Autor: Ćazim Alković, Predsjednik

(broj pregleda: 210)


Danilovgrađanima predstavljene mjere Agrobudžeta

$
0
0
Sa inforadionice u Danilovgradu

Sa inforadionice u Danilovgradu

CRNA GORA, DANILOVGRAD: –Poljoprivrednicima sa područja Danilovgrada danas su predstavljene mjere podrške iz Agrobudžeta za 2015. godinu. Poljoprivredne proizvođače, sa mjerama podrške iz Agrobudžeta za 2015. godinu, su upoznali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i savjetodavnih službi. Prezentovane su mjere podrške za biljnu i stočarsku proizvodnju sa osvrtom na kriterijume prihvatljivosti i procedure prijave. Naznačene su novine, u odnosu na prošlogodišnju podršku, koje imaju za cilj da dodatno stimulišu razvoj crnogorske poljoprivrede.

Na području Opštine Danilovgrad su najzastupljenije ratarska i stočarska proizvodnja, te su proizvođači posebno interesovanje pokazali za ove mjere podrške, posebno u dijelu iznosa podrške i uslovima za ostvarivanje.

Proizvođači su saopštili da prepreka za dalja ulaganja u svoja gazdinstva može biti nedostatak povoljnih kreditnih sredstava sa kojima bi pokrenuli ili modernizovali proizvodnju. Pčelari iz ovog kraja su se zahvalili Ministarstvu poljoprivrede za značajan doprinos otvaranju Kuće meda u Danilovgradu i razvoja pčelarstva u Crnoj Gori.

Prisutnim proizvođačima je sugerisano da se udružuju i ulažu u svoja gazdinstva, jer jedino na taj način mogu prevazići brojne probleme vezane za konkurentnost i plasman proizvoda. Osavremenjavanjem opreme i povećanjem obima proizvodnje se postiže veći obim proizvodnje i bolji kvalitet proizvoda sa kojima možemo biti konkuretni nakon ulaska u EU.

Pozivu se odazvalo 39 poljoprivrednih proizvođača.

Na kraju predavanja proizvođačima su podijeljeni obrasci zahtjeva za dodjelu podrške u skladu sa objavljenim javnim pozivima.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 197)

Mali ribolov je tradicionalno kulturno dobro!

$
0
0
Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu

Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu

EU / HRVATSKA – ITALIJA: -Na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine, javno zdravlje i bezbjednost hrane održan je okrugli sto s povjerenikom za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella. Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir pitala je povjerenika planira li napraviti reviziju evropskog zakonodavstva, jer svi nemaju jednake uslove pa postoji potreba za prilagođenom regulacijom u Jadranu i mali ribolov treba zaštititi kao tradicionalno kulturno dobro.

Petir je istakla da je sistem malog ribarstva osnovni izvor življenja, predstavlja stogodišnju tradiciju i način rješavanja egzistencije, posebno na ostrvima u Jadranu. Hrvatski ribari zbog posebnosti Jadrana koriste specifične alate i opremu, koji se razlikuju od one u EU što je, nažalost, dovelo do ukidanja malog ribolova.

Petir je tom prilikom citirala Joška Božanića iz Komiže koji je rekao da zabraniti baciti mrežu s obale u Jadran isto je kao u Texasu zabraniti laso a u Australiji bumerang, što je izazvalo simpatije kod zastupnika i povjerenika.

Zastupnica Marijana Petir razgovarala je detaljnije o budućnosti malog ribolova u Jadranu s povjerenikom Vella i nakon sjednice Odbora i on je obećao tražiti rješenja kako bi se izašlo u susret hrvatskim malim ribarima kroz instrumente koji su na raspolaganju u EU i našlo adekvatno rješenje.

Takođe je na Odboru reagovala na izjavu zastupnika iz Italije Pernicola Pedicinija koji je tražio od povjerenika da upozori Hrvatsku na opasnosti od eksploatacije nafte u Jadranu. Rekla je da se ona protivi eksploataciji nafte u Jadranu, no da se sada sprovode istraživanja u Jadranu s hrvatske strane, a ne eksploatacija, dok je Italija u Jadran postavila devet platformi i planira postaviti još 19 pa je tražila od povjerenika Vella da upozori zastupnika Pedicinija da je eksploatacija nafte u Jadranu s italijanske strane, koja se provodi, takođe opasna za životnu sredinu.

Foto: PIXSELL

Izvor: www.agroklub.com

Autorka: Sandra Špoljar

(broj pregleda: 235)

Svjetski dan hrane u znaku organske proizvodnje

$
0
0

foto1CRNA GORA, PODGORICA: -Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore u hotelu RAMADA obilježilo Svjetski dan hrane – 16. oktobar. Da bi crnogorska poljoprivreda dostigla nivo približan potencijalima kojima raspolažemo, pored povećanja proizvodnje i prerade, uvođenja standarda i rasta kvaliteta, potrebna su nam i nova zanimanja. Potrebni su nam inovatori, preduzetnici, nova znanja i njihova primjena u poljoprivredi. Potrebni su nam tehnolozi hrane, genetičari, dizajneri, IT stručnjaci u poljoprivredi, mikrobiolozi, inžinjeri…, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane – 16. oktobra.

Ivanović je ocijenio da investicije u istraživanja, inovacije, nove tehnologije i obrazovanje pretvaraju agro-socijalu u agro-biznis. “Da li su prepreke za preobražaj poljoprivrede skrivene u institucionalnom lavirintu, kulturnom jezgru, snažnom individualizmu ili nedostatku kolektivizma u Crnoj Gori? Sve dok kao društvo ne stvorimo percepciju o značaju poljoprivrede za sadašnje i buduće generacije izazovi će biti veći, a rješenja skuplja i kompleksnija. Sve dok se budemo oslanjali samo na pomoć, nećemo pokrenuti potencijale koji skriveni čuče u nama. Sve dok ne shvatimo da inovacije ne nastaju u kancelarijama, da ih ne kreira administracija, već da nastaju kao rezultat nastojanja da se riješe praktični problemi i da je inovacija obnovljivi izvor, razvijaćemo se sporije. Uslove za inovacije ne stvara agro-socijala, već agro-biznis. Bez afirmisanja logike agro-biznisa ne možemo proizvoditi više hrane u Crnoj Gori. Takođe, moramo brže povezivati nauku i poljoprivredu. Sve dok ne shvatimo ulogu privatnih i državnog univerziteta u oblikovanju kadrova koji su potrebni za dugoročni razvoj nećemo biti u mogućnosti da shvatimo potencijale, jer ne zaboravimo, najveći potencijal su ljudi. Od ljudi zavisi pogled na poljoprivredu. Od svih nas i našeg odnosa prema sopstvenoj budućnosti, zavisi i budućnost poljoprivrede”, poručio je ministar Ivanović.

Podsjećajući na činjenicu da je na svjetskom nivou hrana i dalje neravnomjerno raspoređena, jer stotine miliona ljudi gladuje, više od milijarde ima prekomjernu tjelesnu masu, a trećina proizvdene hrane završi na otpadu, Ministar je kazao da Crna Gora zbog nezagađene životne sredine ima dobre uslove za proizvodnju hrane, te da je zato Ministarstvo obilježavanjem Svjetskog dana hrane stavilo fokus na kvalitet, odnosno na organsku proizvodnju koja je sinonim za kvalitet.

vvvOrganska proizvodnja u Crnoj Gori, iako u povoju, stiče sve veću popularnost. Raste broj proizvođača koji su u registru, ali i interesovanje potrošača. Današnjem skupu povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane prisustvovali je oko 30 organskih proizvođača, koji su dio svojih proizvoda izložili na promotivnim štandovima u konferencijskoj sali. Pekarske i tradicionalne proizvode, kao i sadni materijal na jednom od štandova predstavila je i firma “Agrovita”, čiji je direktor Svetozar Radonjić održao i mali čas spremanja tijesta i kačamaka za najmlađe učesnike skupa – đake dvije osnovne škole: “18. oktobar” sa Bioča i “Vojin Popović” sa Drezge. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz podršku plemenitih ljudi, dalo je doprinos obnavaljanju obje škole koje se nalaze u ruralnim djelovima Podgorice.

Ministar je poželio učenicima da im današnji događaj bude interesantan i izrazio nadu da će su među njima budući proizvođači hrane i budući vlasnici agro-biznisa, te da će im adekvatno obrazovanje pomoći na tom putu. Obrazovanje i dalja edukacija jedan su od najvećih izazova i za organske proizvođače, rekao je Ministar. “Srećom, budućnost poljoprivrede u Crnoj Gori odrediće mladi, kreativni i sposobni ljudi, poput ovih koji su danas sa nama. A šta je budućnost? Budućnost je život u svijetu posledica današnjih odluka. Zato pažljivo odlučujte”, poručio je ministar Ivanović.

Da mladi imaju potencijal da kreiraju budućnost poljoprivrede pokazala je studentkinja Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica Aleksandra Martinović. Ona smatra da unapređenje poljoprivrede u Crnoj Gori predstavlja veliki izazov, ali i perspektivu za mlade ljude. “Drago mi je da se sve više ljudi okreće poljoprivredu. Pozitivni trendovi su i u obrazovanju. U početku je naš fakultet upisivalo 20 do 30 studenata, sada se upisuje i više od 50”, kazala je Martinović ističući da studenti imaju šansu da kroz konkretne projekte, vježbu i praksu dođu do pravog znanja.

foto3 (1)Inicijativi Ministarstva da obilježi Svjetski dan hrane pridružili su se i predstavnici ambasada i konzulata u Crnoj Gori. Svoje viđenje globalnih tokova u proizvodnji hrane i potencijala poljoprivrede Crne Gore, posebno organske proizvodnje, izložila je Ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata Hafsa Al Ulama. “Cilj da se dođe do nulte gladi je možda teško ostvariv, ali mu svaka država mora da teži. U proteklih nekoliko godina Crna Gora je počela da smatra  poljoprivredu glavnim stubom razvoja. Organska poljoprivreda je u velikoj mjeri u fokusu. Postignuti koraci su ohrabrujući. Potrebno je još raditi posebno na finansiranju”, kazala je ambasadorka Al Ulama, ističući da je Ministarstvo poljoprivrede veoma ozbiljno razumjelo značaj finansijske podrške. Ona je istakla da je cilj tog kredita da bude katalizator za razvoj poljoprivrede Crne Gore, sa naglaskom na kvalitet. “Imala sam priliku da obiđem neke od projekata koji planiraju da dobiju kreditna sredstva. To su subjekti koji su fokusirani na kvalitet, standarde, ispunjenje lokalnih potreba i otvaranje izvoznih tržišta. UAE će svakako biti tržište koje će rado prihvatiti crnogorske kvalitetne proizvode. Želim da vidim etiketu “Made in Montenegro” na tržištu Emirata”, poručila je ambasadorka.

foto7U ime organskih proizvođača prisutnima se obratio i prvi registrovani organski proizvođač, konkretno žitarica, Željko Macanović iz okoline Pljevalja. On je rekao da je organska proizvodnja, prema njegovom mišljenju, potencijalno najkonkuretnija oblast poljoprivrede koju treba dalje razvijati, zašta je važno nastaviti sa poboljšanjem uslova rada i života u ruralnim krajevima. Macanović se posebno zahvalio Ministarstvu na prilici pruženoj organskim proizvođačima da se edukuju, kroz studijska putovanja kakvo je bilo nedavno u Francuskoj. On je jedan od osam poljoprivrednih proizvođača kojima je danas, povodom Svjetskog dana hrane, ministar Ivanović uručio priznanja za  postignute rezultate i kao podstrek da rade više i bolje. Priznanja su dobili i Mile Šestović (Podgorica), Igor Mugoša (Podgorica), Dragica Mirjačić (Nikšić), Rašo Miljanić (Nikšić), Đorđe Bulajić (Nikšić), Vesna Borović (Pljevlja) i preduzeće “IN-SPE” iz Bara.

Obilježavanju Svjetskog dana hrane prusustvovala je i delegacija 50 poljoprivrednih proizvođača i predstavnika savjetodavne službe Slovenije. Ministar im se zahvalio na posjeti i pruženoj ruci saradnje. “Nadam se da će vam boravak u Crnoj Gori biti ugodan, da ćete steći dobre poslovne partnere i prijatelje među poljoprivrednim proizvođačima, razmijeniti iskustava i otvariti vrata budućoj saradnji. Radujemo se jačanju međunarodne saradnje”, kazao je Ivanović u obraćanju gostima iz Slovenije koji će ovih dana obići više poljoprivrednih proizvođača i institucija u Crnoj Gori.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 28)

Da li su organski proizvodi zdraviji?

$
0
0
Jaja-u-ishrani

Jaja-u-ishrani

IMA LI DILEME? -U dnevnoj štampi pojavljivali su se tekstovi koji se odnose na kvalitet živinskog mesa i jaja iz organske proizvodnje. Reagujući na ove tekstove, donosimo nekoliko objašnjenja koja se odnose na kvalitet organski proizvedenih živinskih proizvoda, kao i najčešće zablude koje se vezuju za organsku proizvodnju.

 

Organska proizvodnja je specifična po tome što se ne koriste sintetička đubriva, pesticidi, genetski modifikovani proizvodi, aditivi i stimulatori rasta. Time se dobijaju proizvodi posebnog kvaliteta, koji moraju biti adekvatno obilježeni i koji po pravilu imaju veću cijenu u odnosu na standardne proizvode. Potrošači organskih proizvoda odlučuju se za ove proizvode jer iskazuju veću brigu za svoje zdravlje, kao i za dobrobit gajenih životinja čije proizvode koriste. Posljednji incidenti koji su pogodili stočarsku industriju, kao što je bolest ludih krava, afere sa mikotoksinima, dioksinom i konjskim mesom, uplašili su potrošače i okrenuli ih još više ka kupovini organskih proizvoda.

 

Ipak, osnovno pitanje je da li su organski proizvodi zaista zdraviji od konvencionalnih? Sve dok ne postoji zvanična sveobuhvatna studija koja bi mogla na naučni način dokazati pozitivna uticaj organske hrane na zdravlje ljudi, ne možemo dati odgovor na ovo pitanje. Stavovi se kreću od onih koji tvrde da se organska hrane može koristiti u terapiji karcinoma, do onih koji potpuno negiraju bilo kakav pozitivan uticaj na zdravlje. Ipak, svaka diskusija o tome trebala bi da bude argumentovana i baš zbog toga dajemo komentar na neke tekstove objavljene u štampi. U listu Žena Blic pojavio tekst o kvalitetu jaja iz organske proizvodnje.

 

http://zena.blic.rs/Zdravlje/31646/Tri-zumanceta-ali-samo-jedno-je-organsko-Sta-mislite-koje

 

Kao što se iz teksta vidi, čitaoci se navode na potpuno pogrešan zaključak o tome da se prema boji žumanca može procijeniti da li jaje potiče iz organske proizvodnje, što nije tačno. Naime, boja žumanca u najvećoj mjeri zavisi od prisustva pigmenata u hrani. Prirodni žuti i crveni pigmenti nalaze se u kukuruzu, a postoje i sintečki pigmenti (koji su nijesu štetni) i koji se standardno dodaju u hranu kokoši nosilja u konvencionalnoj proizvodnji, čime se može dobiti boja žumanca kakvu god želite. Dakle, boja žumanca nije niakakva garancija da su kokoške bile napolju, a kamoli da su iz organske proizvodnje. Šta više, u nekim istraživanjima je utvrđeno da je boja žumanca iz organske proizvodnje svjetlija u odnosu na jaja iz konvencionalne proizvodnje (Terčić i sar. 2012, Đukić Stojčić i sar. 2015) upravo zato što se ne dodaju sintetički pigmenti.

 

U veoma opširnoj studiji koju potpisuje dr Robert Blair, nutricioinsta i autor knjige “Organic Production and Food Quality: A Down to Earth Analysis”, sumirana su istraživanja koja su obuhvatila kontrolu kvaliteta jaja iz različitih sistema proizvodnje i iznijet je zaključak da ne postoje dokazi da je sadržaj holesterola niži u jajima iz organske proizvodnje u odnosu na konvencionalnu, ali je masnokiselinski profil najčešće povoljniji. Ipak, ni ti rezultati nijesu dovoljno konzistentni da bi se mogao izvući jasan zaključak, jer se masnokiselinski profil jaja mijenja u zavisnosti od izvora nezasićenih masnih kiselina u hrani, tako da ih nije problem dobiti ni u konvencionalnoj proizvodnji. U ostalim segmentima hemijskog sastava nema značajne razlike.

 

Pojava Salmonele i drugih mikroorganizama koji mogu izazvati trovanje takođe se ne razlikuje između organskih i konvencionalnih jaja. Što se tiče rezidua, osnovno što se mora znati je da je upotreba antibiotika i hormona zabranjena i u konvencionalnoj proizvodnji. Zbog toga se rezidue ovih materija ne mogu naći ni u jajima iz konvencionalne proizvodnje, izuzev ako neko ne posluje u skladu sa zakonom, ali taj rizik postoji i kod organske proizvodnje.

 

Upravo ovakav slučaj zabilježen je i objavljen na sledećem sajtu:

 

http://www.vesti.rs/Farma/SOK-Papreno-platila-organsko-meso-dobila-zeleno-pile.html

 

Iako je jasno da se radi o prevari, ili bar zabludi u koju je doveden potrošač, teško je ostati ravnodušan. Pojava zelenog mesa u trupovima živine ima svoje uzroke i objašnjenje i o tome smo pisali i na našem sajtu. Ona je mnogo češća kod pilića u intenzivnoj proizvodnji jer se oni mnogo manje kreću i postižu velike tjelesne mase, a u organskoj proizvodnji ne bi smjelo da dođe do ove pojave.

 

http://www.zivinarstvo.com/pojava-zelenih-misica-duboka-pektoralna-miopatija-dpm-bolest-oregon/

 

Prodavci često dodaju neke kvalitete organskim proizvodima da bi opravdali njihovu veću cijenu. Ako se vratimo na motiv potrošača da kupuju meso iz organske proizvodnje i naravno njihovu spremnost da za takav proizvod plate više, onda je potrebno da navedemo i još neke činjenice.

 

Nutritivni i senzorni kvalitet mesa

 

Pilići iz konvencionalne i organske proizvodnje najviše se razlikuju po starosti prilikom klanja. Naime, dužina tova u organskoj proizvodnji je 84 dana, a u konvencionalnoj svega 35-40 dana, pa je i meso drugačije. Pilići iz organske proizvodnje su spororastući, potrebno im je više vremena da dostignu 2-2,5 kg i njihovo meso je starije, zrelije i drugačijeg ukusa. Meso iz organske proizvodnje po pravilu je ocijenjeno kao ukusnije u odnosu na meso brojlerskih pilića. Razlike u kvalitetu mesa (hemijski sastav) su u većini radova koji su objavljeni na ovu temu bile minimalne.

 

U radu koji su objavili Grashorn i Serini (2006) koža i meso organskih pilića su bili žući u odnosu na konvencionalne, što autori dovode u vezu sa većom konzumacijom kukuruza (u Njemačkoj se konvencionalni pilići više hrane ječmom i pšenicom u odnosu na Srbiju). Kada se porede pilići koji su hranjeni na isti način (kukuruzom) u konvencionalnoj proizvodnji, razlike u boji skoro i nema.

 

Ono na šta se posebno ukazuje kod organskih živinskih proizvoda je sadržaj nezasićenih masnih kiselina. Rezultati koji se dobijaju ispitivanjem masnokiselinskog sastava mesa takođe su oprečni. Neki autori su dobili veći sadržaj polinezasićenih masnih kiselina u mesu organskih pilića, dok drugi nijesu.  Autori zaključuju da je uticaj zelene mase (ispaše) manji nego što se vjeruje, a da presudan uticaj imaju hraniva koja se koriste u ishrani živine, pa se sadržaj polinezasićenih masnih kiselina može povećati i u mesu konvencionalno odgojenih pilića.

 

Mikrobiloška ispravnost

 

U živinarskoj proizvodnji najveći strah potrošača je zapravo strah od trovanja hranom. Najčešće bakterije koje su prisutne u živinskim trupovima su Salmonella i Campylobacter i u svakoj zemlji postoji program suzbijanja i mjere kontrole. Srećom, obje bakterije se uništavaju termičkom obradom, pa je rizik značajno smanjen.

 

Kod nas postoji vjerovanje, a mediji to nekada i potvrđuju, da su organski proizvodi slobodni od Salmonele i Campylobactera jer se kokoške drže napolju i odgajaju u “zdravom” i “sigurnom” okruženju, što nije tačno. U Holandiji su ispitivanja na 31 organskoj farmi bojlera (Rodenburg et al., 2004) pokazala da je 13% bilo pozitivno na Salmonellu a 35% na Campylobacter. Pojava Salmonelle na konvencionalnim farmama bila je niža, a Campylobactera viša nego na organskim. U Danskoj je utvrđena veća pojava Campylobactera kod organske živine nego konvencionalne, a kod Salmonelle nije bilo razlike (Heuer et al. 2001). U SAD nije bilo razlike kada je u pitanju Campylobacter, a procenat pojave Salmonelle na farmama bio je veći u organskoj proizvodnji (Cui et al. 2005).

 

Rezidue antibiotika i hormona

 

Upotreba antibiotika i hormona u ishrani živine NIJE DOZVOLJENA ni u konvencionalnoj proizvodnji. Pogrešno se misli da je hrana za živinu puna antibiotika i hormona, a kada se kaže koncentrat – da to zapravo znači hrana sa aditivima, puna “hemije”. Koncentrat je kompletna smješa za ishranu živine koja u sebi sadrži sve što je živini potrebno. Lista dozvoljenih aditiva postoji i za konvencionalnu i za organsku proizvodnju i  ona se dosta razlikuje. U tome i leži jedna od osnovnih prednosti organske proizvodnje koja strogo zabranjuje sve aditive koji nijesu “prirodni”.  Organska proizvodnja je mnogo strožija po pitanju dozvoljenih aditiva, ail ni u konvencionalnoj ne smije postojati ništa što bi moglo da ugrozi zdravlje potrošača, a posebno ne ljekovi i  hormoni.

 

Ovaj tekst nije imao namjeru da dokaže da između konvencionalne i organske proizvodnje nema nikave razlike – naprotiv! Razlika postoji u načinu odgoja živine, ishrani živine i prije svega senzornom kvalitetu proizvoda. Odgoj živine u organskoj proizvodnji odvija se u skladu sa prirodom i uz puno poštovanje prirodnih potreba i dobrobiti živine, što je od neprocjenjive vrijednosti i značaja. Upravo je koncept organske proizvodnje doveo do toga da se u velikoj mjeri poboljšaju uslovi odgoja živine i u konvencionalnoj proizvodnji, zabranjeni su neki vidovi držanja živine, zabranjeni su neki dodaci u ishrani i postignuti su značajni pomaci i u intenzivnoj proizvodnji. Cjelokupan koncept organske proizvodnje ima širi društveni i socijalni značaj i promoviše povratak prirodi,  pa se tim prije potrošači ne smiju dovoditi u zabludu da je organski proizvedena hrana ljekovita, kako bi pojedinci od toga ostvarili materijalnu korist.

Izvor: www.zivinarstvo.com

Autor teksta: prof.dr Lidija Perić

Sve citirane reference dostupne su kod autora

(broj pregleda: 22)

Otvoren jedanaesti festival organskih proizvoda Biofest

$
0
0

24119-11biofestSRBIJA, SUBOTICA: -Međunarodni festival organskih proizvoda Biofest svečano je otvoren danas u atriumu Otvorenog univerziteta. Dvodnevnu manifestaciju po 11. put organizuje  Udruženje Terras, a ove godine njegovo održavanje biće u znaku obilježavanja četvrt vijeka od osnivanja Udruženja.

Prvi dan manifestacije počeo je tradicionalnom izložbom organskih proizvoda , na kojoj se predstavilo oko petnaestak izlagača iz zemlje i regiona. Na svečanom otvaranju koje je uslijedilo, dodijeljenja su i priznanja  za  „Bioprozvoizvođača godine“, koje je pripalo kompaniji Univerexport za organsko ulje, a  za „ Bioproizvod godine“ proglašeno je juneće meso Organske farme Čurug. Program ovogodišnjeg Biofesta, pored stručnih predavanja, podrazumijeva i nekoliko panel diskusija. Organizuju se i međunarodne konferencije a  organizatori akcenat stavljaju na predstavljanje SEEON mreže, koju je Udruženje Terras nedavno formiralo u Berlinu sa još pet država. Mreža bi trebalo  da doprinese bržem razvoju organske proizvodnje u regionu. Udruženje se već 25 godina zalaže za povećanje površina pod organskom proizvodnjom, a poslednjih pet godina navode kao prekretnicu u svom nastojanju.

Na skupu je najavljeno i skoro raspisivanje konkursa lokalne samouprave za dodjelu sredstava organskim proizvođačima, što je, kako je rečeno,  dokaz da se lokalni Akcioni plan razvoja organske proizvodnje i sprovodi. Lokalna samouprava na organsku proizvodnju gleda kao jednu od razvojnih šansi Subotice, i naredne godine predviđa povećenja sredstava za ove namjene.

Biofest se održava i sjutra. Izložba organskih proizvoda biće otvorena od 10 do 18 časova, za 11 je predviđena panel diskusija o regulisanju prodaje organskih proizvoda a od 13.30 Stop GMO-ekonomski i ekološki aspekti u poljoprivredi, nakon čega je organizovana posjeta organskim farmama u Ljutovu, Oromu i Totovom selu.

Teras info

(broj pregleda: 21)

Maslinarska svetkovina u nedjelju!

$
0
0
Maslinijada

Maslinijada

SVEČANOST U ČAST MASLINE: -Manifestacija “Ex albis ulivis”, koja je trebala da se održi minulog vikenda, zakazana je za nedjelju 18. oktobra odlučili su iz Društvo maslinara Bar.

Planirano je da se poslije berbe maslina u jutarnjim satima pored bolnice, i njihove prerade u Uljari Abazović, u podne u Starom gradu svečano otvori manifestacija u okvriu koje će biti priređena izložba, degustacija i prodaja ovogodišnjeg maslinovog ulja.

Posjetiocima će biti omogućena degustiraja vrhunskih ekstradjevičanskih maslinova ulja a na ovogodišnjem ulju će biti pripremljeni tradicionalni proizvodi poput alve I priganica.

Pored domaćih biće izloženi i uzorci ulja iz Vela Luke sa hrvatskog ostrva Korčula, sa područja čije je maslinovo ulje dobilo oznake zaštite geografskog porijekla.

Predavanje na temu “Prednosti rane berbe maslina” održaće ing. Marijo Car, iz Zavoda za mediteranske culture Duborvnika, a na temu “Mlado maslinovo ulje i njegovi zdravstveni efekti” govoriće mr Stoja Ljutica sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici.

Izvor: http://jedro.me/

(broj pregleda: 48)

Doktor Ilija Moric osvijetlio viziju ruralnog turizma!

$
0
0

Ilija MoricCRNA GORA, PODGORICA: -Na Ekonomskom fakultetu (UCG), u petak 06.11.2015. godine, sa početkom u 10:00 h na, održana je javna odbrana doktorske disertacije Mr Ilije Morica „Marketing aspekt razvoja ruralnog turizma na primjeru Crne Gore“. Gospodin Moric je disertaciju branio pred Komisijom u sastavu: Dr Božo Mihailović, redovni profesor, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, Dr Vladimir Stojanović, redovni profesor, PMF, Unoverzitet Novi Sad i Dr Andriela Vitić-Ćetković, vanredni profesor, Fakultet za turizam i hotelijerstvo, Univerzitet Crne Gore.

Ovaj naučni rad je snažan doprinos afirmisanju ove važne teme za ruralni razvoj Crne Gore.

Osnovni doprinos istraživanja u doktorskoj disertaciji se ogleda u cjelovitom teorijskom i praktičnom objedinjavanju marketing aspekta razvoja ruralnog turizma kao kompleksne, održive i višefunkcionalne aktivnosti. Pored toga, istraživanje ima nesumnjivo veliku aplikativnu vrijednost jer polazi od specifičnosti Crne Gore kao ruralne turističke destinacije. Autor predlaže konkretna rješenja i jasno ukazuje na mogućnosti, ali i identifikuje ograničenja razvoja ruralno-turističke djelatnosti.

 

 

1

Posebni naučni doprinosi disetacije se sastoje u  sledećem:

  1. Radi se o pionirskom istraživačkom poduhvatu, odnosno prvoj doktorskoj disertaciji u Crnoj Gori, koja na veoma jasan teorijsko-metodološki, sistematičan  i originalan način, kroz prizmu marketing filozifije, prisupa problematici razvoja ruralnog turizma. Autor pri tome uzima u razmatranje potrebe i želje turističke tražnje, specifičnosti Crne Gore kao turističke destinacije, uslove života i privređivanja u ruralnim područjima, specifičnosti ruralno-turističkog biznisa i globalne trendove na turističkom tržištu. Autor je datu temu, nesumnjivog internacionalnog značaja i sa snažnim lokalnim implikacijama, sistematično, naučno i metodološki korektno, analizirao i argumentovano izvodio zaključke. Kandidat je pristupio kritičkom preispitivanju obimne i savremene literature iz predmetne oblasti i, što je odlika  kvalitetnog istraživanja,  imao naučne smjelosti da, u pojedinim djelovima, ponudi sopstvena rješenja i preporuke što čini poseban kvalitet ovog naučnog   Time je ostvaren izuzetan pomak u razumijevanju predmetne materije i stvoren preuslov uspješnog razvoja savremenog ruralnog turizma u Crnoj Gori, ali i šire.

 

  1. Ovom disertacijom je učinjen jedinstven, kreativan i direktan spoj marketinga i ruralnog turizma, a posredno je povezana problematika ruralnog razvoja sa ekonomskim razvojem Crne Gore i održivim razvojem turizma kroz implementaciju postulata marketing koncepta. Navedeno predstavlja poseban doprinos disertacije, jer su pojedine teze detaljno obrazložene, a stavovi veoma dokumentovani, uključujući i veliki broj studija slučaja, koje su kritički i integralno analizirane. Autorova samostalna, kritička, argumentovana i kreativna interpretacija tretirane teme je prisutna tokom čitavog izlaganja ove složene problematike, što i jesu suštinske karakteristike ove visoko vrijedne doktorske disertacije.

 

Pogovor će napisati vrijeme, ali je sigurno da je ovaj rad, sada već doktora Ilije Morica, postavio temelje naučnom pristupu ruralnom turizmu Crne Gore i napravio odličnu osnovu za sve one koji imaju namjere, volje i želje da dalje razvijaju kompletnu ili pak određene segmente ove široke i kompleksne oblasti.

Rural portal, u svoje ime i u ime ruralne zajednice Crne Gore zahvaljuje i čestita gospodinu Moricu i želi dalji uspjeh i u teorijskom a i praktičnom radu!

2 3 4 6

Ratko M. Bataković

(broj pregleda: 69)


Ruralno, samo ruralno “Bez granica”

$
0
0

Detalj sa radioniceSRBIJA, KRALJEVO: -Okončan regionalni projekat koji je okupio lidere ruralnog razvoja Balkana. U periodu od 13. do 15.11.2015.godine je relaizovan okrugli sto “Lokalne akcione grupe i mreže, mogućnost saradnje. Aktivnost je kao završna realzovana u okviru projekta „Izgradnja resursa za ruralni razvoj – Bez granice“.

Projekat je realizovan u saradnji 7 partnerskih organizacija sa Balkana i Višegrad područja: Regionalna agencija za razvoj Hercegovine – REDAH, Mreža za ruralni razvoj Makedonije, Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, Mreža za ruralni razvoj Srbije, Poljski ruralni forum, LAG Delpi Napfeny (Mađarska) i KAMAS (Češka republika).

Projekat je imao za cilj da kroz saradnju partnera unaprIJedi resurse zainteresovanih strana u 4 balkanske zemlje za implementaciju LEADER principa i CLLD (Community Lead Local Development – lokalni razvoj vođen od zajednice) i to kroz: trening trenera za uspostavljanje i vođenje lokalnih akcionih grupa kao modela za izgradnju teritorijalnih partnerstava, organizaciju 2 okrugla stola za definisanje modela zajedničke saradnje u razvoju ruralnih područja, mentoring obuke predstavnika sa Balkana za rad u LAG-ovima tokom petodnevnog boravaka u LAG-ovima u Mađarskoj, Češkoj republici i Poljskoj.  Pored toga značajan akcenat je stavljen na razvoj saradnje i umrežavanje, tako da su tokom projekta definisani osnovni principi saradnje između lokalnih akcionih grupa iz Višegrad područja i područja Balkana. U okviru dugoročnog prenosa znanja pripremljena je „Vodič za animiranje loklanih zajednica“ i brošura o stečenim iskustvima o lokalnim akcionim grupama.

Učesnici projekta su tokom implementacije uspJeli da unaprIJede svoja zananja o LEADER principima, CLLD metodologiji i lokalnim akcionim grupama s jedne strane, a sa druge strane je na cJelovit način podržano umrežavanje i saradnja aktera u ruralnom razvoju, sa definisanim modalitetima za buduću saradnju lokalnih akcionih grupa.

1

SONY DSC

SONY DSC

Ratko M. Bataković

(broj pregleda: 92)

MAGIČNA ALEJA TREŠANJA U NIKŠIĆU

$
0
0

Aleksandar KneževićCRNA GORA, NIKŠIĆ, RISJI DO: – “…mnogi ljudi iz ove oblasti ali iz drugih, nikada nijesu htijeli da saslušaju i razmisle o mojim idejama čija se suština sadrži u oduševljenom obožavanju ideala vrline i u uvijerenju da je naš zadatak u tome da se neprestano usavršavamo. Ko voli mnogo, može uraditi mnogo i može mnogo postići, a šta je urađeno u ljubavi dobro je urađeno”… “Izazov najčešće predstavlja najbolji podsticaj. Ono što ljude podstiče na djelovanje i zajednički rad upravo je želja za isticanjem. U zdravom nadmetanju ima mnogo elemenata čovjekove potrebe za borbom i želje da iz nje izađe kao pobjednik. Posao je prilika da se izkažemo, da potvrdimo vlastitu vrijednost – da nadmašimo druge, hoću reći daleko najbolja nagrada koju život može da vam ponudi jeste mogućnost da naporno radite posao koji je vrijedan truda…”  riječi su Aleksandra Kneževića iz Nikšića, čovjeka kog mnogi meridijani zemljinog šara pamte, i koji zasigurno nikoga ne ostavlja ravnodušnim. O svojoj pasioniranoj ljubavi prema ovom magičnom voću, biznisu, vrhunskom projektu u istoriji crnogorskog agrara, radnoj volji, motivaciji, domovini Crnoj Gori i ljudima koji po njegovom mišljenju zaslužuju astralne visine, Aleksandar Knežević nadahnuto govori u tekstu koji slijedi…

 

…Gajim samo ekskluzivno voće koje je prikupilo toliko bodova i ušlo u kategoriju “super hrane”, a koje se zove trešnja, počinje Knežević svoju priču…

Sorte koje posjedujem su birane strogom selekcijom iz različitih krajeva svijeta, iz aspekta koji je veći broj decenija karakterisao nacionalnu kulturu Italije i Kanade i u velikom svojstvu je obnovljen, počev od „70 godina razvojem i uključivanjem u kulturu egzotičnih varijateta, a po najviše u brojne i značajne varijatete dobijene jednom živahnom i intezivnom aktivnošću najboljih genetičara.

imajući sve ovo u vidu, veći dio od 74 vrste koliko ih je bilo podvrgnuto pažnji ovog Projekta, je izabrano i pušteno u promet, u poslednjih 30 godina od strane brojnih istraživačkih centara, italijanskih i drugih inostranih, koji su značajno doprinijeli poboljšanju vrsta ( sorti ), najviše u smislu sledećih karakteristika: samooplođivanja, veličine, boje, čvrstine, održavanja u cvatu, s plodovima i nakon ubiranja ploda.

Kalendar zrijevanja se otvara sa francuskom Earlu Lori i italijanskom samooprašujućom Sweet Earlu…

Među osrednje – ranim vrstama po zrijevanju, Grace Star, poštovana zbog karakteristika ploda, kako estetskih tako i organskih.

U vrstu koja ima karakter voćke osrednjeg zrijevanja, imam samooplođujuću tvorevinu iz Bolonje Black Star iz grupe osrednje kasnih zrijevajućih vrsta ( sorti ) imam samooprašujući Lapins, koji se odlično pokazao u svim istraživačkim ambijentima.

Ovaj završni kalendar zrijevanja, otvaram sa kanadskom samooprašujućom Skeenom, njemačkom Reginom i zaključujem sa kanadskom samooprašujućom vrstom, Sweethearth Sumtaqre ( Slatko Srce ).

Ovo gazdinstvo tj. aleja trešanja se nalazi na dva lokaliteta u Dragovoljićima iznad Nikšića grada, tačnije u selu Risijem dolu i planini Trešnjici, koja je udaljena nepuna 3 kilometra od navedenog sela.

Pokriva prostor od oko 30000m2 tj. 20000m2 u selu i 10000m2 na planini Trešnjici.

Ovaj posao radim sam, radim sve to iz ljubavi jer u njoj leži istinska snaga.

Ko voli mnogo, može uraditi mnogo i može mnogo postići, a šta je urađeno u ljubavi dobro je urađeno.

Najveće zadovoljstvo leži u radu, u tome da u najvećoj mjeri iskoristite vaše sposobnosti i da znate da ste postigli nešto što se moglo učiniti samo uz pomoć vašeg jedinstvenog dara.

To je doista suština života.

I sa druge strane, kakva je samo avantura bila ova trilogija! Na mnogo načina je to bio zajednički napor Ministarstva poljoprivrede, mog prijatelja i čovjeka kojeg volim više od svog života i moj.

Jednostavno, ne mogu dovoljno da im zahvalim. Ali nastaviću da pokušavam.

Planina Trešnjica se nalazi između 1200 i 1300m nadmorske visine i dobila je ime po divljim trešnjama, koje su svakako najbolji pokazatelj da na tom prostoru može da uspijeva i pitoma trešnja, što sam ja prepoznao i došao sa vizijom da napravim jedan od najznačajnih projekata u istoriji Crnogorskog agrara, hoću reći priču koju obični ljudi ne mogu ni da zamisle i koja će se razlikovati po svojoj izuzetnosti od svih ostalih u svijetu trešnjarstva na starom kontinentu.

Želja da se istaknemo, da se odmjerimo sa drugima i da ih nadmašimo zajednička je svim ljudima snažnog duha.

Izazov najčešće predstavlja najbolji podsticaj. Ono što ljude podstiče na djelovanje i zajednički rad upravo je želja za isticanjem. U zdravom nadmetanju ima mnogo elemenata čovjekove potrebe za borbom i želje da iz nje izađe kao pobjednik. Posao je prilika da se izkažemo, da potvrdimo vlastitu vrijednost – da nadmašimo druge, hoću reći daleko najbolja nagrada koju život može da vam ponudi jeste mogućnost da naporno radite posao koji je vrijedan truda.

Vodeća sorta danas a i u budućnosti će svakako biti Slatko Srce, koja se ipak izdvojila od ostalih vrsta i blista na planini Trešnjici.

U samom startu sam je izabrao kao vodeću sortu zato što vodi porijeklom iz Kanade, koja ima oštru klimu i hladne zime, pa sam vjerovao da će se najbolje prilagoditi jakoj klimi koja dominira planinom Trešnjicom.

Ovu sortu krase karakteristike uz samooprašivanje i skroz kasno zrijevanje, brzo zameće plodove, povećana produktivnost, plodovi srcasti savršenog ukusa sa bojom kore jarko crvenom ( boja vina ), raste u grozdovima i svake godine savršeno rađa.

Svaka biljka zahtijeva kako ja volim da kažem sve nježnosti ovoga svijeta i ako joj posvetite pažnju rast će i cvijetaće iz godine u godinu. Ako je zanemarimo teško će preživjeti. I tek vidite kad procvjeta, koliko i nju i sebe usrećite, dokle smo kod njege i profesionalnim bavljenjem ovom dijelatnošću, htio bih još nešto da spomenem.

A, to je da mnogi ljudi iz ove oblasti ali iz drugig nikada nijesu htijeli da saslušaju i razmisle o mojim idejama čija se suština sadrži u oduševljenom obožavanju ideala vrline i u uvijerenju da je naš zadatak u tome da se neprestano usavršavamo.

Teorija je jedna stvar i to je ok. ali podučavanjem nećete naučiti čovjeka, jer je učenje aktivan proces koji se ostvaruje praksom.

Ako je vaš poziv da čistite ulice, onda ih čistite onako kao što je Mikelanđelo slikao, ili Betoven komponovao, ili Šekspir pisao poeziju…

Ja ne želim da prestanem da se razvijam u pogledu posla. Uvijek želim da istražim sopstvene granice.

Prvo sezonsko voće koje nakom hladnih dana i jednolične tržišne ponude u kojoj dominira jabuka daje živost ponudi na našim tržnicama i policama supermarketa je trešnja. Voće koje uvijek ima visoku cijenu, koje je u deficitu i ako se godišnje proizvede 50000 miliona tona u svijetu, po mom dubokom uvjerenju trešnji nema dostojnog takmaca niti po ukusu niti po zdravim sastojcima niti po cijeni i mislim da ne postoji osoba koja ne voli trešnju za djecu da i ne govorimo.

Stoga odgovorno tvrdim da je ova voćna kultura isplativa. Ali ipak ono što radite mnogo je važnije od onoga koliko zarađujete, a kako se u tom pogledu osjećate mnogo je važnije od toga šta radite. Istinska radost ne proizilazi iz mišljenja niti iz bogatstva, niti iz slave, već iz rada koji ima vrijednost sam po sebi.

Sa obzirom da su trešnje moja prva misao, jedini biznis i inspiracija u životu želim vam izložiti uz ovo trenutno stanje sve ono što mi se dogodilo i buduće planove u čijem ostvarenju bi mi neizostavno bila potrebna podrška i razumijevanje ozbiljnog strateškog partnera.

Do prije par godina imao sam kolekciju od oko 3000 stabala. Podsjećam vas da sam do sada prošao značajan dio puta sa koga vidim cilj. To je „trešnja budući brend“ po kojem će se Crna Gora u vremenu u kojem dolazi prepoznavati ne samo u Evropi već i na svim meridijanima.

Vjerujem da svrha života nije u tome da budete srećni. Svrha života je da budete neko, da budete produktivni, da ostavite za sobom trag da ste u opšte živjeli.

Vrijednost ove po mnogo čemu jedinstvene plantaže ogleda se u činjenici što plodovi za tržište stižu u avgustu kada ovog rajskog voća u tom periodu nema gotovo nigdje u svijetu.

Radi ilustracije napominjem da je cijena trešanja tokom avgusta u svjetskim metropolama između 20 i 40€ po kilogramu što dovoljno govori o profitabilnosti projekta „Trešnjica“.

Prioritet broj jedan i uslov za realizaciju projekta „Trešnjica“ je postavljanje protivgradne zaštite. Naime, za samo desetak minuta, sada već davne 2012-te godine grad je uništio značajan dio moje plantaže, koja je samo u toj godini trebala da zaradi preko 100000€ kao i ciljnoj 2015-oj godini da premaši 1000000 € prihoda.

Od tada sve ove godine su za mene bile plivanje uz vodu. Tada sam shvatio da nije hrabar i valjan onaj čovjek koji biježi od rada, već onaj kome odvažnost raste u samim teškoćama.

Priznajem pribojavao sam se, mogućeh kraha sopstvenih ambicija, ali odlučnost da nastavim bez obzira na sve nije utihnula, a ja sam se ponovo zakleo da ću uspijeti u svom naumu, znajući da najbolje stvari u životu ne dolaze ovako.

Moja jedina alternativa je skokovit razvoj oslonjen na krilima sopstvene vizije gdje bih napretkom upravljao ne na osnovu onoga što imam, već na osnovu onoga čemu težim.

Najveća bi greška bila da sebe definišem neambiciozno, jer ako i za trenutak posumnjamo da ćemo uspjeti, vrlo vjerovatno nećemo uspijeti.

I na kraju ne mogu da ne spomenem ova aleja je posvećena Crnogorskom premijeru – najboljem ljudskom biću na svijetu. I dokle god budem disao trudiću se da bude posebna tj. ljepša od svih ostalih bilo gdje kako bi bila dostojna i na najljepši mogući način krasila veličanstveni lik najveće istorijske ličnosti svih vremena države Crne Gore.

 

2 3 4 5 6 7 8 9 91

Za Rural portal, autorizovani tekst – Aleksandar Knežević

(broj pregleda: 133)

Savez pčelarskih organizacija Crne Gore

$
0
0
Crnogorski med

Crnogorski med

CRNA GORA, SPOCG: -Kontakti predsjednika svih lokalnih udruženja pčelara u Crnoj Gori:

1 Andrijevica Dragan Djurković 21 Andrijevica 069/402-438
2 Bar Isidorovic Milan 120 Njegoševa 11 Sutomore 067/333-036
3 Berane Vešović Vesko 71 Vujoševića 13 067/829-433
4 B.Polje Vlado Šebek 100 Resnik B. Polje 069/432-470
5 Budva Ljubanović Krsto 76 Nikole Tesle 13 067/240-144
6 Danilovgrad Pavicevic Velizar 60 Spuž-Danilovgrad 069/445-318
7 Kotor Kovačević Mihailo 52 85337 Risan 069/092-868
8 Kolasin Šćepanović Velibor 25 Kolašin 067/538-985
9 Mojkovac Mrdović Vukola 59 Mojkovac bb 069/054-846
10 Niksic Djukanovic Vojin 213 Vuka Mićunovića bb 067/630-063
11 Plav Edin Barjaktarević 31 Plav 069/419-537
12 Pluzine Jokovic Miso 37 Hidroelektrana Piva Plužine 067/250-161
13 Pljevlja Gligo Vojnović 80 Apoteka Kalija 067/620-525
14 Podgorica Scepanovic Mirko 200 Nikole Lopčića 8 069/012-208
15 Rozaje Nurkovic Husein 51 M. Pećanina Rožaje 069/089-672
16 Tivat Milović Milovan 37 Eko jugopetrol 069042379 069/049-679
17 Ulcinj Dželal Muja 31 Velja Bogojevića 069/680-368
18 H.Novi Radman Zeljko 58 Stari grad 069/132-419
19 Cetinje Jovo Jovanovic 85 Donji kraj bb 069/503-350
20 Virpazar Plantak Marijan 50 Virpazar-kafe biba 069/328-000
21 Savnik Momo Radulovic 24 Šavnik-Pošta 069/224-935
22 Petnjica Sabro Ramcilovic 55 Petnjica 067/606-935
23 Tuzi Sehad Ljuljanaj 20 Tuzi 069/470-527
24 Potarje Medojević Ranko 52 Mojkovac 069/678-326
25 Zeta Danilo Ajković 28 Zeta Mojanovići 067/220-008
26 Žabljak Sreten Vukićević 12 Žabljak 069/698-458
27 Grbalj Božidar Bujković 31 Dub- Grbalj 069/648-489
28 Rožaje-Ibar Rasim 22 Rožaje 069/285-795
29 Tivatski pčelari Branko Samardžić 11 Trg vektra Pdgorica-Lutrija CG 067/526-264
UKUPNO: 1 703

unnamed_9

33509_1

a634464269d82b21aaaca9147d0f8597

 

(broj pregleda: 31)

Biotehnički fakultet je savremena visokoškolska ustanova

$
0
0

logoi4CRNA GORA, PODGORICA: -Biotehnički fakultet je savremena, obrazovna, visokoškolska ustanova, priznata po naučnoistraživačkim i stručnim dostignućima u oblasti poljoprivrede i šumarstva. Kao jedna od članica Univerziteta Crne Gore, Biotehnički fakultet obrazuje kvalitetne kadrove za rad u proizvodnji hrane, pružajući znanja koja doprinose održivom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja.
Obrazovna (nastavna) djelatnost otpočela je od školske 2005/2006. godine, organizovanjem studija kroz akademske i primijenjene studijske programe. Akademski studijski programi realizuju se u Podgorici i organizovani su kao osnovne akademske studije u trajanju od 3 godine; poslijediplomske specijalističke studije u trajanju od 1 godine i poslijediplomske magistarske studije u trajanju od 1 godine. Osnovne akademske studije se izvode kroz dva studijska programa Biljna proizvodnja i Stočarstvo. Poslijediplomske specijalističke i magistarske studije na studijskom programu Biljna proizvodnja realizuju se kroz tri studijska programa: Voćarstvo i vinogradarstvo; Ratarstvo i povrtarstvo i Zaštita bilja, dok se poslijediplomske specijalističke i magistarske studije u oblasti stočarstva organizuju kao jedinstven studijski program Stočarstva.
logoi4aPrimijenjeni studijski programi organizovani su kao: osnovne primijenjene studije – kontinentalno voćarstvo (u Bijelom Polju) i mediteransko voćarstvo (u Baru) i poslijediplomske specijalističke primijenjene studije – kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje (u Bijelom Polju) i rasadničarstvo (u Baru).
Prepoznajući značaj rezultata naučnih istraživanja i inovacija, kao i obrazovanja zasnovanog na istraživanju, Biotehnički fakultet posebno njeguje naučnoistraživačku djelatnost. Dodatni razlog je i činjenica da je naučnoistraživački rad iz oblasti poljoprivrede utemeljen još davne 1937. godine, što našu instituciju čini najstarijom naučnoistraživačkom jedinicom u Crnoj Gori. Ova komponenta u radu fakulteta realizuje se kroz fundamentalna, primijenjena i razvojna istraživanja iz oblasti poljoprivrede, veterine i šumarstva. Biotehnički fakultet svojim istraživanjima doprinosi razvoju vinogradarstva i vinarstva, gajenju suptropskih i kontinentalnih voćnih vrsta, proizvodnji povrća, njivskih kultura i stočne hrane, gajenje goveda, ovaca, koza i drugih vrsta stoke. Uviđajući potrebu intenzivnog uključivanja u Evropski istraživački prostor, Biotehnički fakultet je realizovao i realizuje izuzetno veliki broj međunarodnih i nacionalnih projekata: preko FP7, HERIC projekata, Tempus, COST, bilateralnih i mnogih drugih. Zbog značaja poljoprivrede kao prioritetne djelatnosti u Crnoj Gori, Biotehnički fakultet je u istraživanjima pouzdan partner drugim naučnoistraživačkim institucijama kako u zemlji, tako i inostranstvu, čime se naučni doprinos još više uvećava, dobijajući multidisciplinarni i internacionalni karakter.
Istraživanja se realizuju u okviru deset naučnoistraživačkih centara (sa pratećim laboratorijama) specijalizovanim za različite oblasti poljoprivrednih nauka: Centar za zemljište i melioracije, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, Centar za ratarstvo, povrtarstvo i krmno bilje, Centar za šumarstvo, Centar za zaštitu bilja, Centar za agroekonomiku i razvoj sela, Centar za stočarstvo, Centar za veterinu i slatkovodno ribarstvo, koji se nalaze u Podgorici, kao i Centar za suptropske kulture u Baru i Centar za kontinentalno voćarstvo u Bijelom Polju.
Stručno – savjetodavna djelatnost Biotehničkog fakulteta obavlja se kroz pružanje stručnih, savjetodavnih i laboratorijskih usluga i na najbolji način omogućava transfer znanja iz obrazovanja i nauke u praksu i povezivanje fakulteta sa privredom. Iz ovih razloga u okviru Biotehničkog fakulteta funkcionišu dvije savjetodavne službe: Služba za selekciju stoke i Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji.
Laboratorije Biotehničkog fakulteta pružaju i brojne usluge različitim korisnicima.
• Laboratorija za mljekarstvo akreditovana je po standardu EST/ISO/IEC 17025:2006 i uvrštena u bazu svjetskih mljekarskih laboratorija koju vodi International Dairy Federation (IDF). U laboratoriji se rade analize hemijskog i mikrobiološkog kvaliteta mlijeka i mlječnih proizvoda.
• Fitosanitarna laboratorija je, po ovlašćenju Fitosanitarne uprave Crne Gore, nacionalna laboratorija za poslove zdravstvene zaštite bilja, monitoring, determinaciju karantinskih i ekonomski štetnih organizama i procjenu potrebe sprovođenja mjera njihovog suzbijanja.
• Laboratorija za agrohemiju i zemljište vrši analize fizičko-hemijskog sastava zemljišta, prisustva nutritijenata u zemljištu i biljnom materijalu, provjerava kvalitet i sastav mineralnih đubriva.
• Enološka laboratorija je specijalizovana laboratorija za analizu fizičko-hemijskih osobina vina i nalazi se na spisku ovlašćenih laboratorija Official Journal of European Union C87 Of 10 2007.
•  Laboratorija za sjeme i sjemenski materijal je, po ovlašćenju Fitosanitarne uprave Crne Gore, nacionalna laboratorija za ispitivanje kvaliteta sjemena ratarskih i povrtarskih vrsta, trava i ljekovitog bilja i dio je sistema za sertifikaciju sjemenskog materijala.
• Laboratorija za istraživanja u šumarstvu, po ovlašćenju Uprave za šume, obavlja poslove predviđene Zakonom o sadnom materijalu šumskog drveća. Pored toga, vrši istraživanja iz oblasti zaštite šuma, rasadničke proizvodnje šumskog bilja, kao i molekularnu karakterizaciju patogenih i simbiontskih gljiva.
• Laboratorija za stočarstvo je organizovana kroz dva kabineta: kabinet za molekularnu biologiju i kabinet za kontrolu kvaliteta hraniva za domaće životinje. Analize se pretežno vrše u svrhu naučnih istraživanja i praktičnih vježbi sa studentima.
• Laboratorija za mikrobiologiju animalnih proizvoda bavi se naučnoistraživačkim radom s posebnim naglaskom na mikroorganizme značajne za proizvodnju namirnica animalnog porijekla i stočne hrane.
• Laboratorija Centra za kontinentalno voćarstvo Bijelo Polje posjeduje kapacitete za osnovne fizičkohemijske i biohemijske analize.
• Laboratorija Centra za suptropske kulture Bar specijalizovana je za DNK analize i praćenje kvaliteta maslinovog ulja, a uvodi se tehnika kulture tkiva.
Biotehnički fakultet ima i sopstvenu proizvodnju. Posjeduje ogledno imanje u Lješkopolju sa 25 ha vinograda, voćnjakom, plastenicima i vinskim podrumom kapaciteta 300 hl. Ogledno imanje predstavlja bazu za naučnoistraživačke projekte i praktičnu obuku studenata, a dodatno proizvodi i tržištu nudi dva naša prepoznatljiva proizvoda, vino ‘’Vranac’’ i ‘’Crnogorsku lozovu rakiju’’.
Biotehnički fakultet je izrastao je u instituciju koja danas ima 170 stalno zaposlenih, od čega 40 doktora nauka i 10 magistara. Znatan broj saradnika sa visokim obrazovanjem, oko 1/3 ukupnog broja zaposlenih, radi u stručnim službama, laboratorijama i na oglednom imanju. Istovremeno, kapaciteti Fakulteta omogućavaju angažovanje znatnog broja pripravnika.
BTF izdaje dva međunarodno prepoznatljiva naučna časopisa:
• Poljoprivreda i šumarstvo (www.agricultforest.ac.me) i
• Mycologia Montenegrina (www.mycolmonten.org),
što je jedinstveno na Univerzitetu CG i među fakultetima u regionu.

Zakoračite zajedno sa nama u inspirativni svijet poljoprivrede!

www.btf.ucg.ac.me, tel. +382 20 268 437, fax: +382 20 268 432, email: btf@ac.me

(broj pregleda: 48)

PKCG skoro 90 godina na usluzi privredi

$
0
0

logoi39aCRNA GORA, PODGORICA – PRIVREDNA KOMORA: -1928. godine Privredna komora je počela sa radom kao Trgovačko – industrijska i zanatska komora u Podgorici. Privredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna organizacija privrednih društava, banaka i drugih finansijskih organizacija, organizacija za osiguranje, preduzetnika i drugih oblika organizovanja koji obavljaju privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore. Članstvo u Komori se stiče upisom u Centralni registar privrednih subjekata. Osnovin zadaci komore su zastupanje, usklađivanje i zaštita zajedničkih interesa članica pred državnim i drugim organima u zemlji i inostranstvu, usklađivanje međusobnih interesa članica, učestvuje u kreiranju privrednog sistema i mjera ekonomske politike, uspostavljanje i razvoj poslovnih odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu, organizovanje promocije roba i usluga, ekonomska propaganda, organizovanje nastupa na sajmovima, razvoj spoljnotrgovinskih odnosa idr. Komorom upravljaju članice preko svojih predstavnika u organima : Skupštine, Upravnog  i nadzornog odbora predsjednika i 13  Udruženja privrednika po oblastima.

Pitanjima iz oblasti agrara bavi se  Odbor Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije koji broji 24 člana u kome su zastupljena preduzeća iz proizvodnje prehrambenih proizvoda, proizvodnje pića, proizvodnje stočne hrane  idr. Odbor Udruženja prati, razmatra i daje mišljenja o pitanjima od interesa za cjelokupan agrar kao i ukupno za privredu. Odbor utvrđuje i daje predloge organima Komore o pitanjima iz svog djelokruga vodeći računa o interesima privrede u cjelini.

konkurs_nagrada_2015Privredna komora Crne Gore kroz rad Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene industrije pored ostalog realizuje edukaciju proizvođača i trgovaca hranom, okrugle stolove i studijske posjete. U poslednje dvije godine organizovano je više seminara, knferencija  i okruglih stolova na temu bezbjednosti hrane, poljoprivrede, a izdvajamo sljedeće: Prezentacija o higijenskim uslovima proizvodnje i standardima u pojedinim proizvodnim procesima – Predstavnici Veterinarske uprave održali su prezentaciju o higijenskim uslovima proizvodnje i standardima u pojedinim proizvodnim procesima na kome je konstatovano da  bezbjednost hrane predstavlja prioritet za sve države, pa učesnici u lancu proizvodnje, prodaje, nadzora i kontrole snose veliku odgovornost. Prema zakonu koji reguliše ovu oblast, oni koji posluju sa hranom odgovorni su za njenu bezbjednost u svim fazama proizvodnje i prometa. Naime, proizvođači moraju da poštuju  tehnološke standarde, uvode i rade po HACCP sistemu, obučavaju  zaposlene za bezbjedno rukovanje hranom. Subjekti u poslovanju sa hranom treba da povedu računa o dokumentaciji, koja ako je uredna i dobro pripremljena može ubrzati kontrole i procedure veterinarske inspecije.

Okrugli sto: Javna rasprava o nacrtu Zakona o bezbjednosti hrane – Na okruglom stolu povodom javne rasprave učestvovali su članovi Radne grupe za izradu Nacrta zakona o bezbjednosti hrane, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprave za inspekcijske poslove i privrednici. Ovaj Zakon će biti osnov za prenošenje standarda EU i opstanka što većeg broja proizvođača hrane tokom procesa evropskih integracija. Osnovni cilj novog zakona je stvaranje uslova za obezbjeđenje visokog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi, interesa potrošača, zdravlja i dobrobiti životinja, kao i zaštita životne sredine, te obezbjeđenje slobodnog kretanja hrane.

logoi39b logoi39cKonferencija “ Mjere bezbjednosti hrane-uticaj na trgovinu u  CEFTA regionu”- Cilj konferencije bio je da predstavnici državne administracije i privatnog sektora iz regiona prezentuju iskustva – pravni okvir, primjere dobre prakse i zahtjeve EU u ovoj oblasti u procesu pregovora za članstvo. Dodatno, namjera je bila da se na konferenciji identifikuju problemi i usaglase zajednički predlozi i preporuke privatnog sektora u cilju olakšanja i unapređenja trgovine u CEFTA regionu.

 

Projekti:

  • Promocija inovacija u sektoru proizvodnje hrane za dobrobit Jadranske regije (WELLFOOD projekat)

 

  • Nacionalni program za čistiju proizvodnju u Crnoj Gori(UNIDO)

 

Ostali realizovani i projekti u toku koji su indirektno povezani sa poljoprivredom

 

  • ERASMUS za mlade preduzetnike
  • Zajednička platforma za podršku istraživanju i transferu tehnologija (NEXT projekat)
  • Enterprise Europe Network (EEN) – Evropski centar za informacije i inovacije
  • Implementacija CEFTA-e sa ciljem unapređenja internacionalizacije privrede u Jugoistočnoj Evropi
  • Regionalna trgovinska logistika
  • Low carbon “Tehnologije za zeleniju industriju
  • Održivi turizam(UNIDO)
  • Razvoj mjerljivih ishoda učenja – put do boljeg poređenja, prepoznavanja i zapošljavanja (Tempus DEVCOR)
  • Poboljšavanje obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti (Tempus ECESM)
  • Jadranska mreža za unapređivanje istraživanja i inovacija kroz kreiranje nove politike za održivu konkurenciju SME (ADRIATInn)

 

Ostale aktivnosti PK:

  • DOBRO IZ CRNE GORE

 

Projekat vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda “Dobro iz Crne Gore” Privredna komora je započela u septembru 2008. Osnovni cilj registrovanja kolektivnog žiga DOBRO IZ CRNE GORE je prepoznatljivost,  kvalitet i uspješan plasman crnogorskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu. Posredni i dugoročni ciljevi su povoljniji bilans robne razmjene sa inostranstvom, prilagođavanje standardima Evropske unije, promocija prirodnih i privrednih potencijala i tradicije Crne Gore. Takođe ima za cilj animiranje cjelokupne crnogorske javnosti i direktno se obraća proizvođačima, potrošačima (najširoj ciljnoj grupi građana/potrošača, hotelima, restoranima, turistima), trgovinskim mrežama, veleprodajnim i maloprodajnim objektima, domaćim distributerima.

 

  • SME EXCELLENT U FUNKCIJI PODSTICANJA I PROMOVISANJA USPJEŠNIH PREDUZEĆA

 

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa agencijom COFACE, specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja, realizuje novu uslugu  gdje se pozivaju sva uspješna srednja, mala i mikro preduzeća u Crnoj Gori da se prijave za sertifikat »Excellent SME«. Osnovna svrha sertifikata je da crnogorska uspješna preduzeća postanu prepoznatljiva na tržištu, čime bi se smanjio rizik poslovanja. Benefiti za nosioce sertifikata su brojni: jasno označen dobar bonitet preduzeća,  viša kredibilnost u očima stranki i poslovnih partnera,umrežavanje kompanija koje su nosioci sertifikata (u CG i drugim zemljama) besplatna procjena rizika ulaganja u zemljama u inostranstvu, olakšice prilikom prikupljanja tenderske dokumentacije I dr.

 

  • OSTALE USLUGE

 

Izdavanje:

ATA I TIR karneta;

Uvjerenja o crnogorskom porijeklu robe FORM A;

Uvjerenja o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe Certificate of origin;

Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori;

Ovjera uvozno- izvoznih dokumenta;

Usklađivanje redova vožnje u međumjesnom prevozu i prevozu u međunarodnom drumskom saobraćaju.

 

Kontakti:

 

Lidija Rmušsekretar Odbora Udruženja

Tel:          +382 20 230 494

Fax:         +382 20 230 493

Mob:       +382 67 207 103

e-mail:    lrmus@pkcg.org

web:        www.privrednakomora.me

Adresa:    Novaka Miloševa 29/II

Podgorica 81000, Crna Gora

 

Veljko Ćalić, savjetnik u Sektoru za analize i istraživanja

Tel:          +382 20 230 446

Fax:         +382 20 230 493

mob:       +382 67 670 517

e-mail:    vcalic@pkcg.org

web:        www.privrednakomora.me

Adresa:   Novaka Miloševa 29/II

Podgorica 81000, Crna Gora

Radno vrijeme zaposlenih u Komori je od 08,00 h do 16,00 h.

(broj pregleda: 31)

Farmont – koncept za budućnost crnogorske privrede

$
0
0

P1080141aaaaaaaaaaaaCRNA GORA, DANILOVGRAD: -Farmont M.P. d.o.o. je kompanija koja je osnovana 2001.god. i pripada grupi malih i srednjih preduzeća. Osnovna djelatnost kompanije je promet lijekova, medicinskog i sanitetskog materijala, u maloprodaji i veleprodaji kao i prerada i promet ljekovitog bilja i šumskih plodova (plantažno gajenje i otkup).

Kompanija je u okviru svog razvoja, polazeći od potreba tržišta u Crnoj Gori i u regionu, donijela  odluku i počela da realizuje investicioni program – Proizvodno Poslovni centar sa dva proizvodna programa medjusobno kompatibilna

  • PROIZVODNJA LJEKOVA,
  • PRERADA LJEKOVITOG BILJA I ŠUMSKIH PLODOVA (PLANTAŽNO GAJENJE I OTKUP), kao i

SAVREMENI DISTRIBUTIVNI CENTAR (sadašnja djelatnost).

 

Sjedište naše kompanije je na 15 km od Podgorice, glavnog grada Crne Gore, odnosno 4 km od Danilovgrada, čijoj opštini pripadamo.

Naše plantaže se nalaze u Murinu, Plavska opština, u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, na površini od cca 100.000 m², sa poslovnim prostorom od cca 800 m², gdje se nalazi proizvodnja koja se bazira na tradicionalnim načelima proizvodnje, bez dodatih aditiva i konzervanasa.

U Murinu imamo dvije najveće plantaže maline i aronije u Crnoj Gori.

P1080082aaaaaaaaaaaaaa P1080090aaaaaaaaaaaaaaaaaaa P1080189aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaPostavili smo sistem ’’kap po kap’’ na čitavoj površini naših plantaža.

Radi poboljšanja naših prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, u poslovnom prostoru instalirali smo odgovarajuće kapacitete- sušaru za voće, tunel za smrzavanje (-38°C), 2 komore (od po 150 m³) za skladištenje smrznutih proizvoda (-20°C), skladišnu komoru (150 m³) (0°C) i manipulativnu komoru (0°C).

Asortiman proizvoda:

  • Matični sok od Aronije – hladno cijeđeni, bez dodatka vode, šećera, aditiva i konzervanasa
  • 100% cijeđeni sok – bez dodatka vode, šećera, aditiva i konzervanasa
  1. Malina i jabuka
  2. Aronija i jabuka
  3. Malina ,aronija i jabuka
  • Aronija + Med – domaći med, provjerenog vrhunskog kvaliteta, u kombinaciji sa suvom mljevenom aronijom sa dodacima
    1. Aronija + med
    2. Aronija + med + cimet
    3. Aronija + med + đumbir
    4. Aronija + med + menta
    5. Aronija + med + bijeli luk
    6. Aronija + med + orah
  • Suva Aronija u zrnu
  • Đžem – domaći đžem preavljem na tradicionalni način, bez dodatka konzervanasa i aditiva sa minimalnim dodatkom šećera
  1. Đžem od maline
  2. Đžem od aronije i maline
  • Slatko od Aronije – svježa aronija u zrnu skuvana na tradicionalni način u slatko
  • Rakija od Aronije – specijalna domaća rakija od aronije, karakterističnog aromatičnog mirisa i ukusa
  • Liker od Aronije – napravljem od rakije od aronije, dodatkom svježih bobica aronije, blagog oporog i pitkog ukusa karakterističnog na aroniju
  • Čaj od Aronije ( dvokomponentni – list i suv, mljeven plod ) napravljen od suvog lista i ploda aronije, bez dodatih aditiva i pojačivača ukusa, bez vještačkih boja.

(broj pregleda: 52)

75.000 jaja svakoga dana!

$
0
0

višnjic-logoCRNA GORA, PODGORICA: -“Višnjić Komerc” d.o.o. je osnovano 1985. godine, u 100% privatnom vlasništvu. Značajna iskustva u prometu jaja potvrđuju naše opredjeljenje da svoju ličnu imovinu usmjerimo na razvijanje kapaciteta u živinarstvu.

“Višnjić Komerc”d.o.o je danas najveći proizvođač konzumnih jaja i 18-o nedeljnjih koka nosila u Crnoj Gori i u potpunosti se orjentisao na razvoj, proizvodnju i prodaju jaja na domaćem tržištu. Proizvodnja jaja se odvija na farmi u naselju Mataguži, opština Golubovci, koja je u skladu sa prihvatljivim ekološkim standardima.

„Višnjić Komerc“d.o.o , ima kapacitet dnevne proizvodnje od 75.000 komada jaja. Naši kupci imaju uvijek svježa jaja, a dobar kvalitet i usluga u isporuci našeg proizvoda su garancija i potvrda naše liderske pozicije u živinarstvu na teritoriji Crne Gore.

 

Redovna kontrola stanja živinarskog jata se vrši u okviru sopstvene specijalističke ambulante i saradnjom sa Veterinarskom upravom Crne Gore.

pijevac-sa-pozadinombbbbbbbbbbbb

 

Poslovni kontakti :

069/600-566

069/056-455

069/052-915 i 069/181-069

mail.:avisnjic@t-com.me

www.visnjickomerc.me

(broj pregleda: 41)


MONTEFISH posebno ponosan na svježe proizvode

$
0
0

Slika za MontefishaaaaaaaaaaaaaaaCRNA GORA, TIVAT: – MONTEFISH – Osnovna djelatnost firme je ulov, uvoz,pakovanje,distribucija i proizvodnja ribe. Radno vrijeme: Malorodaja Tivat 07-21h svakog dana.

Maloprodaja Bar 07-21h svakog dana.

Veleprodaja Tivat 07 -15h svakog dana.

Office 07-15 h svakog  dana.

 

Kompanija Montefish je 2010. godine uspostavila  sistem bezbjednosti hrane  i sertifikovala HACCP.

Prepoznati smo po kvalitetu, brzoj i tačnoj isporuci, profesionalnom osoblju i raznovrsnoj ponudi.

Posebno smo ponosni na svježu oradu i brancin iz naše proizvodnje, kao i na školjke, mušlje i kamenice.

MONTEFISH D.O.O.

TRG MAGNOLIJA, TIVAT

Mob: 069/103-641, 069/103-640,

Tel: 032/675-250, Fax:032/660-320

E: montefish@t-com.me, info@montefish.me,

www.montefish.me

post1 post2 post3

(broj pregleda: 46)

Aktivnosti Mreže za ruralni razvoj Crne Gore

$
0
0

logoi37Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je mlada organizacija, osnovana je 06.juna 2012.godine. Mreža je ozvaničena na međunarodnoj konferenciji „Uloga civilnog sektora u ruralnom razvoju Zapadnog Balkana“. Osnivanje Mreže su podržali: SWG rrd (Stalna radna grupa za ruralni razvoj Jugoistočne Evrope), GiZ (tadašnji GTZ, njemačka organizacija za tehničku pomoć i saradnju), FAO i civlni sektor Crne Gore i regiona. Prilikom osnivanja je brojala 11 organizacija članica, danas broji 23 organizacije iz svih crnogorskih opština. Naš logičan, primarni partner je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a odmah sledeći je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kao i lokalne uprave crnogorskih opština. Mreža za ruralni razvoj Crne Gore je osim na nacionalnom nivou veoma aktivna i na regionalnom i evropskom nivou. Jedni smo od osnivača Balkanske mreže za ruralni razvoj i članica PREPARE mreže.

Predstavnici Mreže su članovi raznih radnih grupa na nacionalnom nivou, kao npr: Radna grupa za pregovaračko poglavlje 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, Radna grupa za izradu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, Odbora za monitoring IPARD-a …

Do sada smo realizovali dvije značajne međunarodne konferencije „Uloga civilnog sektora u ruralnom razvoju Zapadnog Balkana“, jun 2012. hotel Marshal u Nikšiću , kao i „Uloga porodičnih gazdinstava u ruralnom razvoju Balkana“ jun 2014. hotel Ramada u Podgorici u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Najznačajnija aktivnost je bila organizacija „Putujućih radionica“ (http://seerural.org/wp-content/uploads/2009/05/Report_Empowering-rural-stakeholders-in-the-Western-Balkans_SRB.pdf) u tri zemlje: „Jačanje ruralnih stejkholdera Zapadnog Balkana“ Crna Gora, Srbija i Makedonija u partnerstvu sa njihovim nacionalnim mrežama, MPRR i DG AGRI iz Brisela. Završna konferencija je bila u Briselu.

Od strane EK odobren projekat „ALTER“ za Balkansku mrežu za uralni razvoj, koji počinje u januaru 2016. godine i traje do januara 2020.godine.

Nedavno smo otpočeli projekat „Platforma za ruralni razvoj Jugoistočne Evrope“  http://desa-dubrovnik.hr/projekti/razvojni-projekti/platforma-za-ruralni-razvoj-jugoistocne-europe/

Na  ovom projektu smo partneri, nosilac je Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

30.novembra 2015.je završen projekat No BoRdEr, u kom smo bili partneri i organizatori aktivnosti u Crnoj Gori, finansiran od Višegrad fonda: http://mne.ruralportal.me/ruralno-samo-ruralno-bez-granica/

Mreža je vlasnik prvog crnogorskog portala o poljoprivredi i ruralnom razvoju www.ruralportal.me

 

Pružite ruku partnerstva i podržite mrežu za ruralni razvoj!

Jedino zajedno možemo dati doprinos razvoju ruralnih zajednica!

Svi gradovi su isti, jedino sela čuvaju identitet i običaje svojih država!

(broj pregleda: 26)

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore obilježilo 21. mart – Svjetski dan šuma

$
0
0

wwwwwwwwwwCRNA GORA, PODGORICA: -Akcijom pošumljavanja dijela park-šume Zlatica Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja  obilježilo je i ove godine 21. mart Svjetski dan šuma. U akciji su osim zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede na čelu sa ministrom prof. dr Petrom Ivanovićem, učestvovali i učenici Osnovne škole “Dragiša Ivanović”, kao i predstavnici JP “Zelenilo”. Posađeno je 80 mladih sadnica crnog bora, brijesta, javora i jasena.

 

Cilj današnje aktivnosti bio je da se, osim doprinosa obnavljanju park šume, promoviše svijest o značaju i očuvanju šuma kao jednog od najvažnijih resursa na planeti. “Željeli smo da pošaljemo poruku javnosti da se isuviše pretjerano krče zelene površine i šume u Crnoj Gori i da moramo voditi računa o budućim generacijama. Već sada moramo razmišljati kako ćemo živjeti narednih decenija, jer ako ne budemo posvećeni priorodi, uslovi u kojima ćemo živjeti biće mnogo teži” kazao je ministar Ivanović tim povodom.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede više puta godišnje promoviše aktivnosti u pravcu očuvanja šuma, ali je Svjetski dan šuma dobar povod da se pošalju poruke javnosti. Ministar je pozvao i đake iz drugih škola da se jave Ministarstvu ukoliko imaju ideje, kako bi svi zajedno pokrenuli što je moguće više ovakvih akvcija i ozelenili površine u kojima živimo.

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo Adem Fetić podsjetio je na značaj šuma i brojne njene funkcije značajne za čovjeka i planetu. “Crna Gora je ekološka država i jedna od najšumovitijih zemalja Evrope, stoga je vrlo bitno da svi zajedno damo doprinos da se taj trend održi i očuvaju šume kao važan ekonomski, ekološki i društveni resurs”, kazao je Fetić.

eeeeeeeeeeeeeDirektorica JP “Zelenilo” Radmila Vujošević istakla je da tradicionalno dobra saradnja tog preduzeća i Ministarstva poljoprivrede nastavlja da daje rezultate. “Danas smo posadili oko stotinjak sadnica na lokalitetu Zlatičke šume. To je podrška ozelenjavanju dijela šume koji je stradao u naletima vjetra i snijega prethodnih godina, ali istovrmeno i podsticaj razvoju svijesti o značaju šuma i zelenih površina, naročito kod mladih ljudi”, kazala je Vujošević.

Čas u prirodi obradovao je i osnovce iz lokalne škole. Učenici OŠ “Dragiša Ivanović” bili su aktivni u sadnji, čime su pokazali da su dovoljno odrasli za rad i da se na terenu najbolje i uči.

U okviru obilježavanja Svjetskog dana šuma, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je i predavanje za srednjoškolce. Načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu Ranko Kankaraš održao je jedan školski čas učenicima Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici i tom prilikom ih upoznao za osnovnim informacijama o šumarstvu Crne Gore i značaju šuma za našu državu i na globalnom planu. Predavanju su prisustvovali učenici iz svih razreda. Prikazan im je kratak film o značaju i ulozi šuma u savremenom društvu, dobili su i informacije iz oblasti šumarstva, sa kojima učenici nijesu u prilici da se sreću prilikom srednjoškolskog obrazovanja.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

(broj pregleda: 17)

Radoslav Bele Zečević – Ključni su udruživanje i edukacija

$
0
0
Radoslav Bele Zečević

Radoslav Bele Zečević

CRNA GORA, PLJEVLJA: -Radoslav Bele Zečević iz Pljevalja student je treće godine Biotehničkog fakulteta, a već ima bogato, desetogodišnje iskustvo u pčelarstvu. Zahvaljujući ljubavi prema pčelama počeo je da se bavi pčelarstvom sa 10 godina. Sada je ima oko 80 pčelinjih zajednica, 20-tak pomoćnih(nukleusa) i 300 oplodnjaka za proizvodnju matica. O svojim počecima, razmišljanjima i načinu pčelarenja govori za Fejsbuk stranicu Ministarstva poljoprivrede.
“Kao dječak sam volio pčele. Zanimalo me je na koji način tako mala bića prave najzdraviji proizvod. Kako sam odrastao moje interesovanje se povećavalo i logična je bila odluka da počnem iko zdrav, kako pcela i kako sam odrastao moje interesovanje za pčelarstvom se povećavalo. Imao sam nekoliko starijih prijatelja od kojih sam naučio prve korake, i zavolio pčelarstvo… U razgovoru sa ocem, predložio sam mu, jos kao desetogodišnji dječak da nabavimo nekoliko pčelinjih zajednica. Te prve godine smo oformili pčelinjak od 6 pčelinjih zajednica. Kao i u svakom poslu, a posebno još tako mlad, prvi koraci su bili dosta teški, međutim moja volja, želja, upornost i podrška porodice uticali su da nastavim dalje. Vremenom sam proširivao broj pčelinjih zajednica , kao što i danas radim, tako da moj pčelinjak danas broji oko 80 pčelinjih zajednica, 20 pomoćnih (nukleusa) i oko 300 oplodnjaka za proizvodnju matica. U toku zimskog perioda stacioniran je u Pljevljima, a u toku ljeta se nalazi u selu Odžici (ispod obronaka Ljubišnje) na 900m nadmorske visine. U pčelinjaku, najviše vodim računa o kvalitetu saća, zdravstvenom stanju i jačini pčelinje zajednice. Naročitu pažnju poklanjam i urednosti pčelinjaka i kvalitetu košnica. Sve podnjace koje koristim u pčelinjaku su anti – varozne (dubina 16cm) i smatram da svi pčelari treba da koriste iste, jer su se u praksi odlično pokazale. Sva postolja za pčele koje koristim su metalne konstrukcije na obje lokacije.Takodje posjedujem i sređen objekat za skladištenje opreme i finalnih proizvoda. Osim meda i matica proizvodim i : rojeve, polen, propolis , matičnu mliječ i prirodni vosak. Cilj mi je da od pcelarstva, napravim porodični biznis i smatram da ću taj cilj i ostvariti.
Kada sam ušao u „pčelarske vode“ pojavilo se i interesovanje za proizvodnju matica. Prije pet godina, čitajuci literaturu o proizvodnji matica i oplodnjaka koji se koriste za istu, počeo sam te godine sa pet oplodnjaka i proizveo nekoliko matica iz rojnih matičnjaka, što mi je, kao početniku, prestavljalo zadovoljstvo i podstrek da sledećih godina proširujem broj oplodnjaka. Sledeće dvije godine, proizvodnju matica sam radio pomoću Jenterovog aparata. Zatim sam, obilazeći sajmove, prateći redovno predavanja i obilazeći proizvđjače matica, svoje znanje sam proširivao. Kasnije sam prošao i obuku za profesionalnu proizvodnju matica koja se temelji na metodi presađivanja larvi i na taj način proizvodio naredne dvije godine, da bi od 2015.god. postao registrovani proizvođač matica za Savez pčelarskih organizacija Crne Gore(SPOCG)
Iako sam student treće godine Biotehnickog fakulteta, smjera Biljna proizvodnja, uvijek kad imam slobodnog vremena idem kuci da obavljam poslove u pcelinjaku, za koji se u međuvremenu brinu roditelji.
Naravno, kao i u svakom poslu važno je stimulisati proizvođače. Smatram da se u zadnjih nekoliko godina radi dosta na polju pcelarstva. SPOCG u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja uvidjeli su veliku povezanost pčelarstva sa ostalim granama poljoprivrede. Akcenat stavljaju na udruživanje pčelara, na edukaciju koja je najbitnija u ovoj priči, kako u Crnoj Gori, tako i zemljama regiona. Najveći doprinos koji je ostvaren na polju pčelarstva, pored ostalih je Kuća meda, koja prestavlja stub pčelarstva. Druga značajna mjera u razvoju je podrška profesionalnim pčelarima, koji žele od istog da naprave sopstveni biznis, a i velika podrška mladim pčelarima .
Smatram da pčelarstvu, kao grani poljoprivrede treba posvetiti veliku pažnju, jer su pčele vrlo značajan faktor u biljnoj proizvodnji i održanju biodiverziteta uopšte.

Izvor: facebook Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

(broj pregleda: 29)

INPEK – lider u proizvodnji pekarskih proizvoda u Crnoj Gori

$
0
0

INPEK.9CRNA GORA, PODGORICA: -INPEK  iz   Podgorice  je lider  u proizvodnji  pekarskih  proizvoda  u Crnoj  Gori. Posjeduje automatizovan, savremeno  opremljen   pogon  za  proizvodnju hljeba, peciva  I  finih pekarskih proizvoda  kapaciteta  cca 5400 kom/času, računato  na bijeli  hljeb  od 600 gr. Veoma uspješno posluje u kontinuitetu  već  68 godina. U proizvodnom  asortimanu  ima preko  250 proizvoda.

Proizvodnja  je  organizovana  po  najsavremenijim  tehničko-tehnološkim  zahtjevima  tako da naši  proizvodi  u potpunosti  zadovoljavaju  najoštrije  standarde  kvaliteta  propisane  važećom  zakonskom  regulativom. Potvrda  visokog  kvaliteta  je  izuzetno  povjerenje  i  stabilnost  našeg  potrošačkog  tijela , koje  ne  podliježe   izuzetno agresivnoj  i često nelojalnoj  konkurenciji, na što smo izuzetno  ponosni. Izuzetan  kvalitet  naših  proizvoda  potvrdjuje  se kroz  stručne  nalaze i mišljenja  ovlašćenih laboratorija,  svakodnevne  kontrole  kvaliteta  u  sopstvenoj  laboratoriji  i osvojena  visoka  priznanja  sa  sajmova i smotri kvaliteta  prehrambene  industrije.

Godišnja  produkcija  INPEK-a  je preko  8.000  tona  proizvoda.

 

 

 

POGLEDAJTE FILM O NAŠOJ FIRMI:

 

Kontrola  Kvaliteta

Svakodnevna kontrola sirovine i gotovih proizvoda u INPEKU-u se obavlja u sopstvenoj laboratoriji. Posjedujemo savremeno opremljenu laboratoriju i stručno osposobljene kadrove za kontrolu svih sirovina i gotovih proizvoda na bazi prerade brašna. Ista se koristi za kontrolu sopstvene proizvodnje. Neke od izuzetno skupih uredjaja (farinograf, alveograf i sl. ), osim nas, ne posjeduje niko u Crnoj Gori.

Akreditacijom laboratorije ista postaje referentna, a njeni rezultati priznati i eksterno, što se može koristiti u kontrolne, proizvodne, istraživačke i  naučne svrhe i šire.

U  INPEK-u je inplementiran integrisani sistem menadzmenta kvalitetom i zdravstvenom bezbijednosti proizvoda u okviru koga su inplementirani standardi i to: SQM-ISO 9000 : 2008, ISO-22000:2005, HACCP i ISO 14000, a u toku je akreditacija sopstvene laboratorije za sve fizičko-hemijske, tehnološke i mikrobiološke analize neophodne u savremenom pekarstvu.

Sa ponosom ističemo da smo prvi u Crnoj Gori sa certifikatom – ČISTIJA  PROIZVODNJA.

Sve aktivnosti u budućem radu INPEK-a su uskladjene sa  odredbama usvojenim u prihvaćenim načelima – POLITIKE KVALITETA  i POLITIKE ZAŠTITE  ŽIVOTNE SREDINE.

Proizvodni program   

Dinamičan razvoj INPEK-a praćen je i intezivnim proširenjem proizvodnog asortimana tako da je danas u asortimanu INPEK-a zastupljeno preko 250 proizvoda.

Bijeli hljeb i pecivo

Različite  vrste bijelog pšeničnog hljeba čine osnovu proizvodnje danas. Primjenom novih tehnoloških znanja i iskustava i brižljivim izborom i kontrolom sirovina, proizvedena je nova generacija kvalitetnog zdrastveno bezbijednog bijelog hljeba i peciva izraženo prijatnog ukusa i mirisa, trajnije svježine, velike zapremine sa kvalitetnim hranljivim i nutritivnim svojstvima.

Specijalne vrste hljeba

Izraženu potrebu za pravilnom ishranom savremenog čovjeka u potpunosti zadovoljavaju kvalitetna i zdravstvena svojstva naših specijalnih vrsta hljeba i peciva. Sve najvrednije što je priroda stvorila i sklonila u zrnu žitarica pažljivo je odabrano i integralno prenešeno u naše specijalne vrste hljeba i peciva, što ovim proizvodima, osim ostalih daje i svojstva zdrave hrane. Ovi proizvodi su uradjeni isključivo od prirodnih sirovina čija zdravstvena svojstva nijesu izmijenjena u procesu proizvodnje i prerade i ista se mogu dokazati. Zato ovi proizvodi imaju vrijednost funkcionalne hrane. Garanciju kvaliteta proizvoda može dati samo organizacija sa savremenom opremom za kontrolu i proizvodnju,visoko stručnim i specijalističkim kadrom u proizvodnji i kontroli i standardizovanim sistemom proizvodnje i kontrole, što INPEK a.d. u potpunosti posjeduje.

Masna peciva

Masna peciva su proizvodi povećane kaloričnosti, nježne strukture, izuzetno prijatnog i raznovrsnog  ukusa i mirisa, što može zadovoljiti i najrafiniranije ljubitelje dobre i kalorične hrane. Savremena tehnološka dostignuća u proizvodnji ovih proizvoda, oslobodila su svih ograničenja ljudsku maštu i kreativnost, tako da je asortiman i izbor ukusa i mirisa neograničen.

Smrznuta tijesta

Smrznuta tijesta zauzimaju prioritetno mijesto u savremenoj proizvodnji i distribuciji pekarskih proizvoda. Ovim načinom proizvodnje uklonjena su bitna ograničenja uživanja u svježe pečenim pecivima u bilo kom vremenu i prostoru. Savremena domaćica je oslobodjena najtežih i najodgovornijih obaveza vezanih za pripremu i kvalitet peciva, a priprema ovih proizvoda od naših smrznutih tijesta je pravo zadovoljstvo.

Kolači i torte

Proizvodni asortiman  INPEK-a a.d. upotpunjen je i širokim asortimanom poslastičarskih proizvoda. Svi poslastičarski proizvodi rade se uglavnom kao manufakturni što im, uz obaveznu zdravstvenu kontrolu, daje svojstva domaće pripremljenog proizvoda. Ovaj način pripreme garantuje kontrolisan kvalitet uz korišćenje prirodnih sirovina što je izuzetna prednost. U proizvodnom asortimanu imamo preko dvadeset vrsta torti i preko trideset vrsta domaćih kolača.

INPEK a.d. Podgorica; ul. Šarla De Gola br. 4; tel: 20 658 073; fax: 20 658 674; e-mail: inpek @t-com.me; www.inpekcg.me; DJELATNOST: Preduzeće za proizvodnju i promet  prehrambenih proizvoda

13 15 18 INPEK 11 INPEK.3 INPEK.4 INPEK.7 INPEK.8 (1)

(broj pregleda: 50)

Viewing all 199 articles
Browse latest View live